Već deset mjeseci, 300 dana i 200 milijuna eura prošlo je otkako kamioni sa robom iz Srbije ne stižu na Kosovo i Metohiju. U međuvremenu, cijene namirnica su porasle, a šteta je neizmjerna za obje strane.

Zabrana koju je uveo režim Albina Kurtija rezultirala je time da se na policama pojavljuju proizvodi iz Makedonije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine ili Albanije, čak i sa deklaracijom „zemlja porekla Kosovo”. Više od trećine većih marketa i radnji sa širokim asortimanom robe zatvoreno je od kada je ova represivna mjera uvedena 14. juna prošle godine. Mnoge porodice ostale su bez prihoda.

Dodatni problem je što se pojavljuju kopije srpskih proizvoda, zbunjujući kupce.

„Prema našim analizama, šteta za srpske kompanije, na osnovu neisporučene robe, zaključno sa prvim aprilom, prelazi 200 miliona evra“, izjavio je Aleksandar Radovanović, rukovodilac Centra za regionalnu saradnju Privredne komore Srbije.

Prema njegovim rečima, radi se o robi koja je merena samo izuzetkom plasmana, bez troškova koji su proizvođači imali zbog preusmjeravanja robe na druga tržišta.

„Odluka je doprinela povećanju cena robe na Kosovu i Metohiji. Prema podacima agencije za statistiku, cene potrošačkih dobara na tržištu Kosova u 2023. povećane su za 4,9% u poređenju sa 2022. godinom. Prehrambeni proizvodi, koji su naša baza, poskupeli su 11,3% na KiM. Srpski proizvodi su daleko konkurentniji i po ceni i po kvalitetu od drugih proizvoda koji dolaze sa drugih tržišta“, zaključuje Radovanović.

On ističe da je odluka promenila cene namirnica i da su prehrambeni proizvodi na Kosovu poskupeli za 11,3%.

Radovanović podsjeća i da predsednik PKS Marko Čadež intenzivno razgovarao u Prištini sa tamošnjim predstavnicima Privredne komore i imali zajednički sastanak sa ambasadorom SAD u kome su naglasili da je šteta za obe strane i da takva odluka ne bi trebala biti primenjena.

„Za poslovnu zajednicu je važno da se ukine ova odluka, jer ona ne doprinosi normalizaciji odnosa. Poslovna zajednica ima interes za saradnju, ljudi čekaju da se ukine zabrana kako bi mogli nastaviti raditi. Odluka nije u skladu sa normalizacijom odnosa, niti sa CEFTA i drugim sporazumima“, ističe on.

Radovanović dodaje da srpska strana ne odustaje od pokušaja i apela da se ova blokada ukine.

„Samo u jednom mjesecu poslali smo više od 80 pisama svima, od Evropske komisije, specijalnim izaslanicima, ambasadorima Kvinte, Ursuli von der Leyen, Gabrijelu Escobaru, Lajčaku. Obraćali smo im se objašnjavali naše probleme i apelirali da se ova zabrana ukin,“ zaključuje Radovanović.