Za srpski narod, Vidovdan je jedan od najvažnijih datuma u istoriji. Taj dan obilježava najveće dileme, iskušenja, herojstva, izdaje, pobjede i poraze u srpskoj povijesti. Ovaj članak istražuje povijesni značaj Vidovdana za srpski narod, te kako se kult Svetog Vida proširio i ukorijenio među Srbima nakon bitke na Kosovu 1389. godine. Iako su Srbi doživjeli poraz na Kosovu, iz tog poraza su vremenom proizašle sve srpske pobjede.

Austro-Ugarska je koristila Vidovdan kao povoljnu priliku da nanese teške udarce Srbima, poput tzv. Tajne konvencije 1881. godine. Također, posjeta prestolonasljednika Franca Ferdinanda Sarajevu na Vidovdan 1914. bila je okidač za Prvi svjetski rat, te početak kraja Austrougarske.

Vidovdan je također imao važno mjesto u kulturnoj politici Kraljevine Jugoslavije, ali je postupno potisnut nakon dolaska komunista na vlast. Slobodan Milošević je ponovno istaknuo značaj Vidovdana, označivši šest stoljeća od Kosovske bitke. Međutim, pad Berlinskog zida promijenio je globalnu političku dinamiku, a Zapad je kažnjavao srpski narod zbog protivljenja unipolarnom svjetskom poretku.

Dolaskom Aleksandra Vučića na vlast 2012. godine, započelo je nacionalno buđenje srpskog naroda. Državni vrh je počeo obilježavati godišnjice važnih događaja poput NATO agresije na Srbiju i bitaka na Košarama i Paštriku. Istovremeno, gradi se politika neovisne Srbije koja teži prema EU, ali istovremeno poštuje saveznike poput Rusije i Kine te pruža podršku Republici Srpskoj.

Reportaža zaključuje porukom Aleksandra Vučića koji ističe da je Vidovdan najvažniji simbol srpskog nacionalnog identiteta te da bez tog simbola Srbi bi se već dugo asimilirali u veće narode ili rasuli na sitna plemena.