Mladi poljoprivrednik Dino Subotički iz Bačkog Petrovog Sela odlučio se ove jeseni prvi put brati organski šipurak sa svojih preko 16 hektara. Počeo je sa sađenjem šipurka pre tri godine na dedovini, za koju je uložio između 3.000 do 4.000 evra po hektaru. Iako su početni troškovi bili visoki, Subotički očekuje da će mu troškovi proizvodnje biti znatno niži u narednim godinama. Planira da prvu berbu obavi ručno, s obzirom na to da ne očekuje velike prinose, ali će u narednim godinama koristiti kombajn za berbu.
Šipurak se sadi u jesen i potrebno je tri do četiri godine da dođe do prvog roda. Plodovi se beru od sredine oktobra do polovine novembra, a investicija se vraća posle pete godine. Subotički ističe da je već obezbedio kupce na inostranom tržištu putem kooperanata. Svoj rod planira plasirati na tržište EU, budući da šipurak i proizvodi od njega nisu prepoznati na domaćem tržištu. Gajenje šipurka postaje sve popularnije, ali nema zvaničnih podataka o tome koliko se prostora trenutno koristi za tu proizvodnju.
Subotički namerava da od šipurka proizvodi brašno i med, jer smatra da te namirnice nisu zastupljene na domaćem tržištu, a veoma su cenjene i lekovite na inostranim tržištima. Diplomirani inženjer Karolj Fekete, koji ima najveću plantažu organskog šipka, kaže da trenutno u Srbiji ima oko 150 hektara pod organskim šipurkom. On ističe da samo organski šipurak ima sigurnog kupca i solidnu cenu, dok se običan šipak prodaje na tržištu bivših jugoslovenskih republika i među manje zahtevnim prehrambenim proizvođačima u inostranstvu. Godišnje se izveze oko 400 tona organskog šipurka, uglavnom za Nemačku i Austriju, dok se običan šipak koristi na domaćem tržištu.
Gajenje šipurka postaje sve interesantnije i za mlade poljoprivrednike poput Dina Subotičkog, koji se nadaju da će uspeti da ostvare dobre profite od svojih plantaža. Zahvaljujući njihovom radu i angažovanju, organski šipurak postaje sve traženiji na tržištu, kako u Srbiji tako i u inostranstvu. Očekuje se da će se proizvodnja šipurka i proizvoda od šipurka u narednim godinama još više razviti i postati značajan deo poljoprivredne proizvodnje u zemlji.
