Levo ili desno? Finska izlazi na izbore, mala razlika između dve krajnosti

Miloš Radovanović avatar

Finska bira novog predsjednika: Šta trebate znati?

Dva vodeća kandidata na izborima u Finskoj predstavljaju levo i desno krilo političkog spektra i razdvojeni su sa samo tri procentna poena, pred otvaranje prvih biračkih mesta.

Pojedini Finci će glasati na biračkim mestima koja se ranije otvaraju, a glavni deo izbora održava krajem meseca. Trećina birača mogla bi glasati pre 28. januara, a Finci u inostranstvu takođe mogu da glasaju tokom ovog perioda.

Na spisku od devet kandidata, dvojica su isplivala kao glavni favoriti za prolaz u drugi krug koji će se održati sredinom februara. Dva bivša ministra inostranih poslova, Aleks Stub iz vladajuće desničarske Nacionalne koalicione partije (poznate kao Kokomus) i Peka Havisto iz redova Zelenih, ubedljivo su ispred ostalih kandidata prema istraživanjima javnog mnjenja

Pozicija predsednika u Finskoj predstavlja jedan od retkih slučajeva u Evropi koja se istovremeno bira direktno i nije u velikoj meri ceremonijalna, za razliku od Italije, Nemačke, Estonije ili Poljske. Prema Ustavu Finske, predsednik je odgovoran za spoljnu politiku van EU i vrhovni je komandant finske vojske. Međutim, predsednik ne može da deluje samostalno jer mora da sarađuje sa vladom tokom šestogodišnjeg mandata na čelu države.

Ova pozicija je dobila na značaju pod sadašnjim predsednikom Saulijem Ninisteom, nakon što je Finska krenula da učvrsti svoje višedecenijsko usklađivanje sa NATO-om i formalno se pridruži vojnom savezu.

Aleks Stub predstavlja desnicu i ranije je bio premijer i ministar spoljnih poslova. Obrazovao se u SAD, a poslednjih sedam godina nije bio u politici. Prvo je radio u Evropskoj investicionoj banci u Luksemburgu, a zatim na univerzitetu u Italiji. Njegova stranka Kokomus formirala je koalicionu vladu sa krajnje desnom Finskom partijom, koja je opterećena kontroverzama oko rasizma, podrške etnonacionalističkim teorijama zavere i vezama sa neonacističkim grupama

Peka Havisto predstavlja levicu i bio je drugi poslednja dva puta na izborima, iza Saulija Ninistea. Prvi otvoreno gej ministar u vladi, Havisto je pionir u borbi za LGBTQ zastupljenost u politici i predvodi svoju stranku. Takođe, radio je kao izaslanik Ujedinjenih nacija.

Osim Stub i Havisto, u predsjedničkoj trci je još sedam kandidata, ali za sada deluje da se nijedan od njih nije probio na nacionalnom nivou. Liderka partije Levi savez Li Anderson smatra se jednom od najboljih političarki svoje generacije, ali njeni rezultati u anketama i dalje „lebde“ na srednjim jednocifrenim brojkama. Juta Urpilainen, koja je na odsustvu sa posla finskog komesara za EU, učestvuje u trci, ali nije uspela da zadobije nikakvu realnu podršku. Isto važi i za Sari Esaja iz demohrišćana, bivšu poslanicu Evropskog parlamenta i svjetsku šampionku u brzom hodanju na 10.000 metara iz 1993. Oli Ren iz Stranke centra, još jedan bivši komesar EU i trenutno predsedavajući Banke Finske, ima solidnu kampanju, ali očekuje se da će njegov rezultat ostati ispod 10 odsto. Mika Altola, nezavisni kandidat, doživio je oštar pad u anketama, dok je Hjalis Harkimo iz pokreta sada, takođe „čami“ sa sličnim brojkama.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: