Zanemareni zanati: Sve veći problem primanja u deficitarnim zanimanjima

U Srbiji, nije samo u medicini da se ljudi suočavaju sa mukom čekanja na dijagnozu ili operaciju. Naime, čekanje se događa i kod zanatlija što ima za posljedicu dugotrajno čekanje na usluge kao na primjer renoviranje kupaonice ili cijevi. Također, bez zakazivanja gotovo je nemoguće posjetiti frizera ili automehaničara.

Sve su navedene profesije deficitarne u Srbiji, a prema podacima Infostuda, poslodavcima je prošle godine bilo izrazito teško naći radnike u zanimanjima kao što su mehaničari, frizeri, pekari, vodoinstalateri, stolari, i keramičari. Na te pozicije poslodavci su bili spremni ponuditi i visoke plate. Najveće ponuđene plaće bile su za frizere i pekare u iznosu od 200.000 dinara, za mehaničare 240.000, a za vodoinstalatere čak 250.000 dinara.

Zanimljivo je kako, unatoč visokim plaćama, rijetko tko nakon završetka osnovne škole odlučuje upisati upravo takva zanimanja. Srednje stručne škole su poluprazne i mnogi se smjerovi u školama kojima se obučavaju zanati gase. Čak se dogodilo da se prijava samo dva učenika od 30 potrebnih za jedan smjer. Građevinska industrija u Srbiji doživljava porast, ali unatoč tome nedostaje oko 30.000 majstora svih profila.

Prema riječima Miloša Turinskog iz Infostuda, ma koliko financijski momenat bio važan, ovaj problem zahtijeva sistemsko rješenje. Nove generacije imaju novi skup očekivanja za ono što žele od karijere. Istraživanja Infostuda pokazala su da je malo mladih zainteresirano za učenje zanata kroz neformalno obrazovanje, unatoč tome što građevinske firme nude stipendije učenicima i sigurnost posla.

Dok je u Srbiji industrijalizacija u punom jeku, zanimanja koja nude sigurnost posla i dobar novac ne zanimaju mlade. Iako svi žele lakši posao za sebe i siguran posao, isto tako rijetkoko želi svoje potomstvo uputiti na takvom mjestu. Rade Zejak, direktor Građevinske škole na Zvezdari, navodi da čak ni siguran posao i dobra plata nisu dovoljni motivirajući faktori za roditelje da usmjere svoju djecu ka zanatima. U školi se maksimalno nastoje osigurati stipendije i krediti za djecu, ali to nije dovoljno uvjerljivo.

S obzirom na to da mladi nisu zainteresirani za zanate kroz neformalno obrazovanje, mnogi se kasnije primoravaju prekvalificirati za zanimanja kao što su zidari, keramičari, vodoinstalateri što potvrđuje zakon ponude i potražnje na tržištu rada. Dok se u svijetu digitalna generacija razvija, zanati su trenutno zarobljeni, stoga treba više raditi na tome. Treba educirati mlade da se zaposlenje u zanatu može biti sigurno, stabilno i donositi dobar novac. Iako su zanati izuzetno plaćeni i na tržištu rada stalno traju konkursi za posao, interesovanje za zanat nije na visokoj razini te se srednje škole za navedena zanimanja gase.