Međugodišnja inflacija u martu usporila na 4,4 odsto

Bojan Đorđević avatar

Beograd – Medjugodišnja inflacija u martu usporila je na 4,4 odsto, dok je inflacija na mesečnom nivou iznosila 0,1 odsto, što predstavlja sporiju dinamiku u odnosu na prethodne mesece, saopštila je danas Narodna banka Srbije (NBS), pozivajući se na podatke Republičkog zavoda za statistiku.

NBS je istakla da su cene hrane i bezalkoholnih pića na mesečnom nivou porasle za 0,5 odsto, uz drugačiju strukturu rasta u odnosu na prethodne mesece. Dok su u februaru cene svežeg voća i povrća blago snižene, u martu su porasle za 2,1 odsto. S druge strane, cene prerađene hrane su sporije rasle, i to za 0,2 odsto.

Na tržištu prerađene hrane, cene kafe i čokolade su nastavile sa rastom, iako je taj rast manji u poređenju sa prethodnim mesecima. Cene ostalih kategorija prerađene hrane su ostale nepromenjene ili su zabeležile smanjenje.

Posmatrano na međugodišnjem nivou, rast cena hrane u martu iznosio je 4,8 odsto, što je ponovo bilo više od ukupne inflacije. Cene u okviru bazne inflacije imale su neutralan doprinos mesečnoj inflaciji, dok je bazna inflacija na međugodišnjem nivou usporila na 5,1 odsto, delimično zbog izlaska iz obračuna prošlogodišnjeg poskupljenja usluga mobilne telefonije.

Cene naftnih derivata su zabeležile opadanje od 1,9 odsto, što je uticalo na mesečno pojeftinjenje cena energenata za 0,7 odsto. U odnosu na mart prošle godine, cene energenata su bile niže za 0,4 odsto.

Narodna banka Srbije smatra da je kretanje inflacije od početka godine u skladu sa njihovim projekcijama. Prema aktuelnim procenama, inflacija bi na sličnom nivou trebalo da ostane do sredine godine, a nakon toga se očekuje postepeno usporavanje, pri čemu bi krajem godine mogla da se približi centralnoj vrednosti cilja.

Iz NBS dodaju da će takvom kretanju inflacije doprineti restriktivni monetarni uslovi, dolazak nove poljoprivredne sezone koja se pretpostavlja da će biti prosečna, kao i očekivano smanjenje svetskih cena energenata.

Smanjenju domaće inflacije doprinosiće i niža uvozna inflacija, kao i očekivano usporavanje rasta realnih zarada. To bi trebalo da doprinese daljem usporavanju bazne inflacije i njenom približavanju ukupnoj inflaciji.

Ova kretanja na tržištu i inflacija su važni indikatori za ekonomsku stabilnost zemlje, a očekivanja NBS sugerišu da bi se situacija mogla poboljšati u narednim mesecima, ukoliko se nastave povoljni trendovi na tržištu hrane i energenata.

Bojan Đorđević avatar

Obavezno pročitajte ove članke: