Istraživanje provedeno od strane Stanfordovog instituta za istraživanje ekonomske politike (SIEPR) pokazalo je da korištenje Facebooka i Instagrama nije imalo značajan utjecaj na politička mišljenja ljudi uoči izbora. Istraživači su pratili više od 35.000 korisnika ovih društvenih mreža i zaključili da su ljudi koji su se suzdržavali od korištenja ovih platformi imali mali ili nikakav utjecaj na njihova politička uvjerenja.

Istraživanje je također otkrilo da su korisnici koji nisu bili aktivni na Facebooku lošije odgovarali na kvizove s vijestima, ali su istovremeno bili manje podložni dezinformacijama. To sugerira da su Facebook i Instagram važni kanali za širenje informacija, kako istinitih tako i lažnih.

Unatoč tome, istraživanje je pokazalo da ove društvene mreže nisu značajno utjecale na političke stavove tijekom predizborne kampanje u Sjedinjenim Američkim Državama. Međutim, postoji mogućnost da su Facebook i Instagram doprinijeli polarizaciji na druge načine.

Postojala je i neka naznaka da je korištenje Facebooka uoči predsjedničkih izbora 2020. godine povećalo vjerojatnost da će ljudi glasati za Donalda Trumpa umjesto Joea Bidena. Iako ovaj utjecaj nije bio statistički značajan, istraživači upozoravaju da bi mogao imati utjecaja na ishod tijesnih izbora.

Ovo istraživanje je tek dio opsežnog projekta koji se bavi ulogom društvenih mreža u političkim procesima. Dosad je to najopsežnije istraživanje s dokazima o ovom pitanju, koje ima globalni doseg.

Iz ovog istraživanja možemo zaključiti da društvene mreže poput Facebooka i Instagrama možda nisu ključni faktori u oblikovanju političkih stavova tijekom izbornih kampanja, ali svakako imaju svoj utjecaj na širenje informacija i potencijalnu polarizaciju društva. Svoje zaključke objavili su u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.