Nacrt rezolucije o Srebrenici potkopava kolektivno razumevanje pomirenja

Miloš Radovanović avatar

Ambasador Srbije u SAD Marko Đurić kritizirao je nacrt rezolucije UN-a kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine. Đurić tvrdi da bi usvajanje rezolucije moglo narušiti mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini te dovesti do problema u procesu pomirenja na Balkanu. Izražava zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i jednostranog načina predlaganja rezolucije. Ističe da je stav Srbije o rezoluciji pogrešno prezentiran te naglašava opredjeljenje Srbije za mir i pomirenje na Balkanu kao garant Dejtonskog sporazuma. Đurić je ovu poruku iznio u autorskom tekstu za portal „Real Clear World“.

Đurić smatra da bi usvajanje rezolucije moglo ugroziti višedecenijske napore za pomirenje na Balkanu, koji su ostvareni uz mukotrpan rad svih strana. Kritizira netransparentnost i jednostranost u procesu izrade rezolucije, tvrdeći da to može imati negativne posljedice za integritet procesa. Naglašava da Srbija aktivno radi na očuvanju mira i promicanju pomirenja na Balkanu kao garant Dejtonskog sporazuma.

Nacrt rezolucije UN-a kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine izazvao je kontroverze i suprotstavljene stavove unutar međunarodne zajednice. Dok pojedine zemlje podržavaju rezoluciju kao važan korak ka priznavanju i osudi genocida u Srebrenici, druge države, poput Srbije, smatraju da bi usvajanje rezolucije moglo narušiti postojeće napore za pomirenje i stabilnost na Balkanu.

Đurićeva izjava dolazi u trenutku kada se rasprava o rezoluciji produbljuje, a međunarodna zajednica traži zajednički pristup rješavanju pitanja genocida u Srebrenici. Kritike na račun rezolucije naglašavaju potrebu za dijalogom i suradnjom svih strana kako bi se postigao pravedan i održiv mir na Balkanu.

Rezolucija UN-a kojom se 11. srpnja proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine izazvala je podjele i kontroverze među državama članicama. Dok jedni podržavaju rezoluciju kao važan korak u priznavanju i osudi genocida u Srebrenici, drugi izražavaju zabrinutost zbog mogućih negativnih posljedica koje bi usvajanje rezolucije moglo imati na proces pomirenja i stabilnost na Balkanu.

Ambasador Srbije u SAD Marko Đurić istaknuo je svoj stav protiv rezolucije, navodeći da bi ona mogla ugroziti dosadašnje napore za pomirenje na Balkanu te narušiti mir i stabilnost u Bosni i Hercegovini. Đurić je izrazio zabrinutost zbog nedostatka transparentnosti i jednostranosti u procesu izrade rezolucije, tvrdeći da bi to moglo dovesti do dodatnih problema na Balkanu.

Postojanje suprotstavljenih stavova o rezoluciji UN-a ukazuje na kompleksnost i osjetljivost pitanja genocida u Srebrenici te potrebu za zajedničkim pristupom rješavanju tog problema. Nadamo se da će dijalog i suradnja svih strana doprinijeti iznalaženju pravednog i održivog rješenja koje će omogućiti mir i prosperitet na Balkanu.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: