Nadbiskup đakovačko-osiječki Đuro Hranić našao se u centru skandala zbog slučaja sveštenika Zlatka Rajčevca, koji je optužen za pedofiliju i seksualno zlostavljanje. Iako su vernici iz vukovarskog naselja Sotina više puta ukazivali na ozbiljne sumnje o njegovom ponašanju, Hranić nije preduzeo nikakve mere tokom četrnaest meseci, a nakon izlaska Rajčevca iz zatvora vratio ga je u službu.
Prema informacijama hrvatskog nedeljnika Novosti, situacija je postala još ozbiljnija kada je Vukovarski sud potvrdio optužnicu protiv Rajčevca za zlostavljanje pet maloletnika. Međutim, suđenje nije održano jer je sveštenik preminuo 2021. godine. Tokom svog života, Rajčevac je negirao sve optužbe, a njegov advokat je tvrdio da se radi o pokušaju da se nanese šteta ugledu Katoličke crkve u Hrvatskoj.
Ovaj slučaj otvara mnoga pitanja o odgovornosti crkvenih vlasti i načinu na koji se postupa u situacijama kada su u pitanju optužbe za seksualno zlostavljanje. Mnogi vernici su izrazili sumnju u integritet nadbiskupa Hranića, smatrajući da je njegovo ponašanje neodgovorno i da je štitio Rajčevca umesto da zaštiti decu od potencijalnog zlostavljanja.
U svom odgovoru na kritike, đakovačko-osječka nadbiskupija je istakla da Hranić smatra da nije učinio ništa sporno i da je slučaj Rajčevac rešen u skladu sa crkvenim i državnim propisima. Ovakav pristup izazvao je dodatne kontroverze i sumnje u transparentnost i etičnost postupaka crkvenih vlasti.
S obzirom na ozbiljnost optužbi i značaj teme, mnogi se pitaju kako su crkvene institucije reagovale na slične slučajeve u prošlosti i koliko je njihova politika zapravo usmerena na zaštitu dece. U svetlu ovih događaja, postavlja se pitanje da li su crkvene vlasti spremne da preuzmu odgovornost za svoje postupke i da li će u budućnosti preduzeti konkretne korake kako bi se izbegli slični skandali.
Ovo nije prvi put da se Katolička crkva suočava sa optužbama za seksualno zlostavljanje. Slični skandali su se dogodili širom sveta, a mnoge crkve su bile pod pritiscima da reše pitanja zlostavljanja i uspostave jasne procedure za prijavljivanje i istraživanje optužbi. U mnogim slučajevima, crkvene vlasti su bile optužene za prikrivanje zlostavljanja ili za pružanje zaštite sveštenicima umesto žrtvama.
U Hrvatskoj, kao i u drugim zemljama, postoji potreba za većom transparentnošću i odgovornošću unutar crkvenih institucija. Mnogi vernici traže da se uspostave jasne procedure koje će omogućiti žrtvama da prijave zlostavljanje bez straha od odmazde ili nepravednog tretmana. Takođe, važno je da crkvene vlasti prepoznaju ozbiljnost ovih optužbi i da se aktivno angažuju u zaštiti dece i ranjivih grupa.
U konačnici, slučaj sveštenika Rajčevca postavlja pitanja o etici, odgovornosti i transparentnosti unutar Katoličke crkve u Hrvatskoj. Verovatno će biti potrebno vreme da se situacija razjasni i da se uspostave mehanizmi koji će omogućiti zaštitu žrtava i sprečavanje sličnih skandala u budućnosti. S obzirom na ozbiljnost optužbi i reakcije vernika, očekuje se da će javnost nastaviti da prati ovaj slučaj i da će zahtevati odgovore od crkvenih vlasti.
