Naučnici otkrili da li polen izaziva kihanje ili kašljanje

Vuk Jovanović avatar

Crnagora 365: Najnovija istraživanja otkrivaju uzroke kihanja i kašljanja

Naučnici su nedavno otkrili da je polen jedan od glavnih uzročnika kihanja i kašljanja kod miševa. Studija sprovedena na miševima pokazala je da određene nervne ćelije u nazalnim kanalima šalju signale mozgu koji izazivaju kihanje ili kašljanje. Ovi nalazi mogu dovesti do razvoja novih i efikasnijih tretmana za stanja kao što su alergije i hronični kašalj.

Do sada su neuroni u disajnom sistemu miševa bili opisani na osnovu proteinskih kompleksa nazvanih „jonski kanali“. Naučnici su koristili različita jedinjenja kako bi identifikovali neurone odgovorne za kihanje. Supstanca BAM 8-22 je izazvala kihanje aktivirajući jonski kanal MrgprC11. Daljim istraživanjem je potvrđeno da su neuroni koji nose MrgprC12 odgovorni za kihanje.

Interesantno je da su čak i miševi bez neurona za kihanje reagovali slično kašlju kada su bili inficirani gripom. Istraživači su pratili ovu reakciju do neurona u dušniku koji izražavaju hemikaliju somatostatin. Ovi rezultati ukazuju na to da postoji poseban mehanizam za detekciju i eliminisanje virusa koji evoluiraju veoma brzo.

Naredni korak istraživanja je da se utvrdi kako neuroni koji uzrokuju kihanje i kašljanje šalju signale mozgu. Neki naučnici veruju da ti signali putuju do centra za respiratornu kontrolu gde se menjaju obrasce disanja kako bi se izazvao kašalj ili kijanje. Takođe se ispituje da li slični skupovi neurona postoje i kod ljudi, a preliminarni nalazi sugerišu da to može biti slučaj.

Tretiranje kašlja je još uvek izazov za medicinu. Opijati poput kodeina su najefikasniji raspoloživi tretmani, ali imaju nuspojave poput pospanosti i zavisnosti. Nedostatak efikasnih medikamenata za kašalj može predstavljati problem za lekare koji se suočavaju sa pacijentima koji imaju ovaj problem.

Nova istraživanja o nervnim ćelijama koje uzrokuju kihanje i kašaljanje mogu dovesti do razvoja novih tretmana za ove tegobe. Saznanja dobijena iz studije na miševima mogu se primeniti i na ljude, što otvara mogućnost za unapređenje terapije za alergijske reakcije i hronični kašalj.

Pratite nas na Facebook i Instagram stranicama za više novosti iz oblasti nauke i medicine.

Vuk Jovanović avatar