Kosovski premijer Aljbin Kurti izjavio je da nema pregovora o odluci Centralne banke u Prištini o zabrani upotrebe srpskog dinara na Kosovu i Metohiji. On je istaknuo da je evro jedina valuta koja će se koristiti kao sredstvo plaćanja i kupovine. Druge valute, poput albanskog leka ili nove dardanske valute s Kosova, nisu u planu. Također je istaknuo da je Centralna banka nezavisna institucija koja donosi odluke u skladu s ustavom Kosova. Premijer je naglasio da ne žele kazniti nikoga, već samo uspostaviti zakonitost, ustavnost i regularnost.
Predsjednica Kosova Vjosa Osmani izjavila je da se razmatra nekoliko opcija u vezi s provedbom uredbe Centralne banke Kosova o zabrani srpskoga dinara, kako bi se udovoljilo i ustavu i zahtjevima međunarodnih prijatelja. S druge strane, kosovski premijer Aljbin Kurti dodaje da je Centralna banka nezavisna institucija i da donosi samostalne odluke, a guverner Centralne banke Kosova Ahmet Ismailji tvrdi da se odluka o ukidanju srpskoga dinara ne može suspendirati niti odgađati jer nije politička, već je u skladu s pravilima. On zaključuje da se može samo omogućiti period tranzicije te da su srpski građani dobrodošli u financijski sustav Kosova.
Predsjednik Upravnog odbora Centralne banke u Prištini Baškim Nurboja izjavio je da se ne razgovara o suspenziji odluke o ukidanju srpskog dinara, već o odlaganju implementacije. Istaknuo je da je nužno imati veću kontrolu nad financijskim sustavom zbog postojanja pranja novca i financiranja terorizma. Također je rekao da su razgovori o odlaganju implementacije odluke otvoreni.
Sukobi između kosovskih i srbijanskih vlasti oko valute prisutni su još od 1999. godine, kada je tzv. Republika Kosovo proglasila neovisnost od Srbije. Srbija nikada nije priznala tu neovisnost niti valutu Kosova te smatra Kosovu integralnim dijelom svoje teritorije. Stavovi vlasti u Prištini po tom pitanju nisu mijenjani, a problematizirali su i isticanje srpske valute na deviznoj tržnici Prištine.
Stoga, odluka Centralne banke u Prištini izazvala je dodatne napetosti između dviju država i vlasti ima prijetnje iz Beograda da će primjeniti protumjere, što bi moglo nanijeti štetu Kosovu. S druge strane, provedba ove odluke mogla bi dovesti do promjene i poboljšanja u financijskom sustavu na Kosovu, te dodatne integracije Kosova u europsko i svjetsko tržište, što pobornici ove odluke ističu kao pozitivne aspekte.
Napetost između Kosova i Srbije prisutna je i u međunarodnoj zajednici, koja se dijeli oko ovog pitanja. Dio država priznao je neovisnost Kosova i podržava ovakve odluke, dok drugi, poput Rusije ili Kine, smatraju kako su ovakvi postupci kosovske vlade neustavni te se protive njihovoj provedbi.
Situacija s valutom na Kosovu i Metohiji očigledno je pitanje od velike političke, ekonomske te društvene važnosti, a njezina provedba vjerojatno će ostaviti duboke posljedice na odnose između dviju država te na stanje financijskog sustava Kosova. Rezultat pregovora i akcija obje strane, kao i posrednika i međunarodne zajednice, ostaje za vidjeti. Ostaje i pitanje koliko će ova situacija destabilizirati ionako osjetljivu političku i sigurnosnu situaciju na Balkanu te doprinijeti ili otežati EU integracije ovih država.
