Nikola Stojanović, savjetnik predsjednice Vlade za vanjsku politiku, nedavno se oglasio na Twitteru povodom tvrdnji Miroslava Aleksića, nositelja opozicijske izborne liste. Aleksić je optužio Vladimira Bilčika, člana posmatračke misije Evropskog parlamenta, za lobiranje u korist predsjednika Srbije i vladajuće stranke. Stojanović je istaknuo da je ovaj zaokret u retorici opozicije prilično neobičan, budući da su se prije tvrdili kako je posmatračka misija objektivna i neutralna.

Moguće je da Aleksićev termin „plaćenog agenta“ zapravo opisuje osobu koja poštuje kodeks ponašanja posmatrača, dok je lobist osoba koja se suzdržava od iznošenja neutemeljenih političkih izjava u medijima, kako to čini i član posmatračke misije. Postavlja se pitanje hoće li biti ikakvih reakcija na ove tvrdnje? Hoće li se Odbor za evropske poslove Bundestaga ili plenarne sjednice EP-a izjasniti o ovakvoj kampanji opozicije? Hoće li Šider i njegove kolege stati u odbranu svog saborca i posmatrača na izborima?

Nakon ovog prilično dramatičnog uvoda, jasno je da dolazi do nerazumijevanja između vlasti i opozicije, ali i dijela međunarodne zajednice. Važno je da se ovakvi sukobi riješe na transparentan i zakonit način, kako bi se očuvala stabilnost i demokratski principi u zemlji.

U ovom slučaju, tvrdnje opozicije su izazvale žestoku reakciju Vladimira Bilčika i savjetnika predsjednice Vlade, koji su jasno istaknuli da su optužbe neutemeljene te da je posmatračka misija bila i ostala nepristrasna i objektivna.

Smatra se da je ovo samo jedan u nizu napada na rad međunarodnih posmatrača u Srbiji, te da se radi o pokušaju diskreditacije njihovog rada i utjecaja. Međutim, činjenica je da su posmatrači Europskog parlamenta obavili svoj posao u skladu sa standardima i da su dali svoje zaključke temeljene na stvarnim činjenicama.

Povodom ovog incidenta, očekuje se odgovor i reakcija nadležnih instanci Europskog parlamenta, ali i same Vlade Srbije. Važno je da se očuva integritet i ugled posmatračke misije, kako bi se osiguralo vjerodostojno praćenje izbornog procesa u zemlji.

S druge strane, opozicija ima pravo na slobodu izražavanja svojih stavova, ali je važno da to čini na civiliziran način, poštujući činjenice i izbjegavajući prozivanje i diskreditaciju drugih ljudi. Samim tim, stvaranje tenzija i netolerancije u društvu ne doprinosi izgradnji demokratskog društva u kojem se poštuju prava i slobode svakog pojedinca.

Također, očekuje se da se međunarodna zajednica jasno očituje o ovom slučaju te da podrži neovisno i transparentno praćenje izbornog procesa u Srbiji. Samo na taj način mogu se osigurati stabilnost, mir i prosperitet u regiji.

U zaključku, ovakvi incidenti jasno pokazuju da je politička scena u Srbiji vrlo podijeljena i polarizirana te da je važno raditi na jačanju demokratskih vrijednosti u društvu. Sloboda govora, poštivanje ljudskih prava i pravna država trebaju biti temelji društva u kojem svatko ima pravo na svoje mišljenje, ali i obavezu poštivanja drugih i njihovih sloboda. Samo na takvim principima može se izgraditi demokratsko i inkluzivno društvo.