Na srpskom tržištu nekretnina, prema nedavno objavljenom kvartalnom izvještaju Republičkog geodetskog zavoda, nastavljen je trend stabilizacije i smirivanja tržišta nekretnina. U prvom kvartalu bilježi se pad od 2,6% u novčanom prometu i 1% manje prodanih nekretnina. Ipak, cijene nekretnina su i dalje u porastu u odnosu na prošlu godinu.

Prodaja stanova čini polovinu ukupnog prometa nekretnina u Srbiji, s 834 milijuna eura od ukupnih 1,5 milijardi. Ovo predstavlja pad od 2,6% u novčanom prometu, unatoč rastu cijena nekretnina. Broj ugovora je manji za 0,5% u odnosu na prvi kvartal 2023. godine, ali je u usporedbi sa istim razdobljem prošle godine manji za čak 16%.

Na tržištu nekretnina koje spadaju pod „delimično regulisano tržište“, broj transakcija je porastao za 9,9% u prvom kvartalu. Prodaja stanova čini većinu prometa nekretnina, s 56% ukupne vrijednosti, dok su kuće, građevinsko zemljište, poslovni prostori i poljoprivredno zemljište manje zastupljeni.

Na primarnom tržištu, tj. u novogradnji, broj ugovora je pao za 14,6% u usporedbi s prethodnom godinom, dok je novčani promet manji za 18,7%. Ovaj pad prodaje u novogradnji pripisuje se visokim cijenama, iako su cijene nekretnina pale za 3% u Beogradu.

Iako je kreditna aktivnost ostala stabilna, pad prodaje nekretnina zabilježen je u Nišu i Novom Sadu, dok je Beograd zadržao 25% udjela u kupovini stanova putem kredita. Unatoč manjem broju kreditnih kupaca, cijene nekretnina su porasle u Novom Sadu, Nišu i Kragujevcu.

U kategoriji starogradnje, cijene su porasle u Kragujevcu i Beogradu, dok su pale u Nišu i ostale nepromijenjene u Novom Sadu. Investitori su zadržali visoke cijene, unatoč zahtjevima kupaca da se cijene smanje.