Pendarovski želi novi mandat, u drugom krugu verovatno sa kandidatkinjom VMRO-DPMNE

Miloš Radovanović avatar

Prvi krug predsedničkih izbora u Severnoj Makedoniji

Danas se u Severnoj Makedoniji odvijaju predsednički izbori, na kojima učestvuje rekordan broj od sedam kandidata. Na spisku su pet muškaraca i dve žene, među kojima je aktuelni predsednik Stevo Pendarovski koji se kandidovao za drugi mandat. Biračka mesta su otvorena do 19 sati, a potencijalni drugi krug izbora će se održati 8. maja, istog dana kada su planirani i parlamentarni izbori.

U Severnoj Makedoniji birači danas biraju između Pendarovskog, koji ima podršku SDSM-a i koalicije, Gordane Šiljanovski Davkove iz VMRO-DPMNE, Biljane Vankovske koju podržava Levica, Maksima Dimitrievskog iz pokreta Znam, Stevče Jakimovskog iz stranke Grom, Arbena Taravarija iz koalicije Vredi i Bujara Osmanija, koga podržava Evropski front.

Međunarodni institut za bliskoistočne i balkanske studije (IFIMES) iz Ljubljane smatra da su predsednički izbori u Severnoj Makedoniji od velikog značaja za budućnost zemlje. Na izborima će se, prema njihovom mišljenju, odlučivati o nastavku pozitivnih političkih procesa i promena, ubrzanju reformi, novom međunarodnom pozicioniranju RSM kao članice NATO-a i ubrzanju pregovora sa EU.

U suprotnom slučaju, moglo bi doći do blokade daljih procesa demokratizacije i ponovnih opstrukcija, što bi Republiku Severnu Makedoniju moglo vratiti u period pre svrgavanja režima Nikole Gruevskog.

Na biračkom spisku za predsedničke izbore upisano je 1.814.317 birača, a u inostranstvu će glasati 2.569 birača sa državljanstvom Severne Makedonije. Glavna tema predizborne kampanje bili su pristupni pregovori s Evropskom unijom, koji će se nastaviti ako se pristupi izmenama Ustava u skladu sa zahtevima Bugarske.

Za trojicu predsedničkih kandidata izmene Ustava su od suštinskog značaja. To su sadašnji predsednik Pendarovski i kandidati albanskih stranaka Osmani i Taravari, koji uslovljavaju svoje učešće u budućoj koalicionoj vladi ovim zahtevom.

Izborni proces predviđa da kandidat mora osigurati većinu podrške registrovanih birača da bi pobedio u prvom krugu. Pošto će većina verovatno ne uspeti to postići, prva dva kandidata će se plasirati u drugi krug. Za pobedu u drugom krugu, kandidat mora dobiti većinu glasova i najmanje 40 posto izlaznosti birača.

Prema dosadašnjim anketama, najveće šanse za plasman u drugi krug imaju kandidati dve najveće stranke, Stevo Pendarovski iz SDSM-a i Gordana Šiljanovska Davkova iz VMRO-DPMNE.

U decembru 2023. godine doneta je odluka o održavanju drugog kruga predsedničkih i parlamentarnih izbora 8. maja. Ovaj datum omogućava parlamentarne izbore u okviru redovnog rasporeda i osigurava predsedničku tranziciju pre isteka mandata predsednika Pendarovskog 12. maja.

Do sada su u fotelji predsednika Makedonije sedeli pet predsednika od sticanja nezavisnosti. Prvi predsednik bio je Kiro Gligorov, a nasledili su ga Đorđe Ivanov, Boris Trajkovski i Branko Crvenkovski. Gligorov je prvi mandat dobio na osnovu izbora u Skupštini Republike Makedonije, dok su njegovi naslednici kasnije birani na direktnim izborima.

Nezavisnost Makedonije proglašena je na referendumu 8. septembra 1991. godine, a Gligorov se ističe po tome što je Makedoniju izvukao iz SFRJ bez rata. Preminuo je u januaru 2012. godine u 95. godini. Prvi neposredni predsednički izbori održani su 16. oktobra 1994. godine, istovremeno sa parlamentarnim izborima, a Gligorov je pobedio u prvom krugu sa 78,4 odsto glasova.

Miloš Radovanović avatar