Hrvatski premijer Andrej Plenković ponovo nije želeo otkriti kada će biti održani parlamentarni izbori. Plenković je poručio da još nigdje nije video da se parlamentarna većina prilagođava željama opozicije. Upitao je jesmo dobili izbore na četiri godine i postoji li suvisli razlog zbog kojeg bismo skraćivali mandat. Plenković smatra da vlast ne treba da se prilagođava željama opozicije i naglasio da nije to demokratura ni diktatura, već normalna pravila igre.

Plenković je novinarima rekao da će izbori biti raspisani u zakonskom roku i da nema razloga za paniku. Na jučerašnjoj maratonskoj sednici Hrvatskog sabora raspravljao se zahtjev opozicije za raspuštanje parlamenta, ali datum glasanja za sada još nije poznat.

Hrvatska je parlamentarna republika sa višestranačkim sistemom. Parlamentarna većina se formira na osnovu izbora, a mandat traje četiri godine. Prema Ustavu Republike Hrvatske, raspisivanje izbora i datum njihovog održavanja određuje predsjednik Republike, a na prijedlog predsjednika Vlade, uz suglasnost Sabora.

Izborno zakonodavstvo je regulirano Izbornim zakonom, a zakon o izboru predsjednika donesen je 1992. godine, a zakon o izborima za Hrvatski sabor 1995. godine.

Svatko tko ima hrvatsko državljanstvo i koji je stariji od 18 godina, ima pravo glasa na izborima. Nakon svakog općih izbora, klubovi zastupnika se sastaju i pregovaraju o političkom programu i pitanjima koja će biti predmetom rada u njihovom radu u saboru. Formira se i koalicijska većina koja prema političkom dogovoru i pregovorima čine novu Vladu.

Premijer je dužan Vladi predstaviti program i članove Vlade, što se onda upućuje Saboru na izglasavanje. Ukoliko premijer ne dobije glasove parlamentarne većine, njegova ostavka ili razrješenje traži se predsjedniku države.

Na ovaj način, Hrvatska ima izrađen politički sustav baziran na demokratskim načelima s kontrolom vlasti i institucija, ali i određenim manipulacijama istima.

Hrvati, kao i ostali građani, redovito izlaze na izbore i daju glas onim kandidatima i strankama čije programe i stavove najviše podržavaju. Nakon toga, političke stranke i predstavnici formiraju vladajuću strukturu i donose odluke u skladu sa svojim političkim interesima.

Kultura političkog djelovanja i izborni process je učvršćen kroz povijest Hrvatske, no izbori nisu jedini način na koji građani sudjeluju u političkom djelovanju.

Logično i sasvim prirodno, politički sustav, kroz parlamentarni život, ima svoje veće i manje poteškoće, no izbori i njihov tijek, kao i sveukupni politički život Hrvatske u 21. Stoljeću, prilično su transparentni i demokratski.

Svjesni smo, kao društvo i država, kako je politika ona nit kojom se vodi zemlja, te kako bismo svi trebali biti upoznati s procesom i događanja u Saboru, vladi i političkim strankama. Mediji i novinari se također trude pratiti sve aspekte hrvatskog političkog života kako bi bolje izvještavali javnost, ali i analizirali što se to politički događa na nacionalnoj sceni.

U konačnici, Hrvatska je parlamentarna demokracija izgrađena na načelima slobode i jednakosti, te je politička volja građana ključna u donošenju odluka. Stoga, politički procesi moraju biti transparentni, pošteni i odražavati stvarne interese građana.