Popis stanovništva u Crnoj Gori je izazvao političke analize i rasprave među stručnjacima. Politikolog Vladimir Pavićević smatra da su rezultati Popisa označili neuspjeh Mila Đukanovića i njegovih pokušaja promjene nacionalnog identiteta u Crnoj Gori. Đukanović je želio smanjiti broj Srba i povećati broj Crnogoraca kako bi gradio novi anti-srpski identitet. Pavićević tvrdi da će rezultati Popisa dovesti do zahtjeva za priznavanjem srpskog jezika kao službenog u Crnoj Gori.
Napominje da nema racionalnog protuargumenta za priznavanje srpskog jezika te da bi protivnici bili anti-evropski. Pohvaljuje crnogorsku vladu i Upravu za statistiku na savršenom sprovođenju Popisa. Pavićević ističe da postoji veliki broj ljudi u Crnoj Gori sa dualnim identitetom koji se mogu izjasniti kao Srbi ili Crnogorci, u zavisnosti o situaciji.
Kritike na račun politike Mila Đukanovića dolaze i od Časlava Koprivice sa Fakulteta političkih nauka. On smatra da je u vrijeme vlasti Đukanovića, nacionalno izjašnjavanje bilo pod pritiskom, prije nego pravo na izbor jezika. Kritizira rast broja građana koji se izjašnjavaju kao nacionalni Crnogorci i govore crnogorskim jezikom, smatrajući da su takvi rezultati posljedica Đukanovićevog nacionalnog inžinjeringa.
Koprivica ističe da je rezultati Popisa pokazuju opadanje broja Crnogoraca od 2011. godine, dok je broj Srba porastao. Smatra da je metodologija Popisa u Crnoj Gori neobična, jer je uključeno i 10% stranaca, za razliku od Srbije gdje su brojeni samo državljani. Spominje prisustvo velikog broja državljana Rusije i Ukrajine u Crnoj Gori koji nisu uvršteni u srpski Popis.
Uzimajući u obzir sve faktore, rezultati Popisa stanovništva u Crnoj Gori su izazvali široku političku i nacionalnu raspravu. Stručnjaci i političari pažljivo analiziraju podatke i pokušavaju interpretirati promjene u nacionalnom identitetu i jezičkim preferencijama. Sa promjenama u političkim uvjetima i novim zahtjevima za priznavanjem jezika i identiteta, Crna Gora ulazi u novu fazu svog društveno-političkog razvoja.
