U Hrvatskoj je prošle godine zabilježen rekordno nizak broj rođene djece od 1991. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (HZJZ). U 2023. godini rođeno je samo 32.170 djece, što ukazuje na kontinuirani pad nataliteta u zemlji. U posljednjih trideset godina, Hrvatska se smatra nisko natalitetnom zemljom, budući da je broj novorođenih stalno u opadanju. Na primjer, 1997. godine rođeno je 55.501 djece, a 2000. godine taj broj je iznosio 43.746. Nakon ulaska zemlje u EU 2013. godine, broj novorođenih je pao ispod 40.000 i nastavlja se smanjivati.
Također, prošle godine je zabilježen pad i u broju umrlih, gdje je umrlo 51.275 osoba, što je za 5.704 manje u odnosu na prethodnu godinu. Stopa prirodnog priraštaja je negativna i iznosi -5,0, što znači da je broj umrlih bio za 19.105 veći od broja rođenih.
Negativan prirodni priraštaj prisutan je gotovo u svim županijama, pri čemu je situacija najgora u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji, dok je najbolja situacija u Međimurskoj županiji.
Prema podacima Eurostata, očekivano trajanje života za muškarce je poraslo s 74.6 na 75.4 godine, dok je za žene zabilježen porast s 80.8 godina na 81.8 godina.
Unatoč povećanju očekivanog trajanja života, Hrvatska i dalje zaostaje za prosjekom EU, gdje je prošle godine taj prosjek iznosio 81.5 godina za oba spola, dok je u Hrvatskoj bio 78.6 godina.
HZJZ je također objavio izvještaj o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023., prema kojem je evidentirano 3015 legalno induciranih pobačaja, odnosno 9,3 pobačaja na sto porođaja. Broj pobačaja prošle godine u Hrvatskoj bio je za 23 manji u odnosu na 2022. godinu.
Zbog niskog nataliteta i negativnog prirodnog priraštaja, Hrvatska se suočava s demografskim izazovima koji ugrožavaju budućnost zemlje. Nedostatak mlade radne snage, smanjenje poreznih obveznika te povećanje troškova mirovinskih sustava samo su neki od problema koji proizlaze iz ovakve demografske situacije.
Potrebne su dugoročne strategije i mjere koje će potaknuti natalitet i poticanje obitelji na rađanje djece. Poboljšanje uvjeta za obitelji, povećanje socijalnih naknada te olakšavanje pristupa stanovanju i obrazovanju mogli bi biti koraci prema rješavanju ovog problema. Također, važno je educirati mlade ljude o važnosti obitelji i poticanju na planiranje obitelji kako bi se potaknula reproduktivna stopa.
Za Hrvatsku je demografska obnova ključna kako bi se osiguralo dugoročno održiv razvoj i očuvala budućnost zemlje. Utvrđivanje demografskih politika i mjera prioritetno je u borbi protiv negativnih trendova u natalitetu i morbiditetu, a samo integriranim pristupom demografskim pitanjima može se osigurati stabilna i prosperitetna budućnost za sve građane Hrvatske.
