Lideri Zapada na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu podržavali su Kijev, ali su pozvali ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog da promijeni strategiju i posveti se odbrani. Zapadni mediji odmah su naslutili da se planira prinuditi Kijev da prihvati diplomatsko rješenje sukoba s Rusijom, iako Kremlj postavlja velike teritorijalne zahtjeve.

New York Times ističe da je ovaj zaokret posljedica, prije svega, ekonomskih problema EU i SAD. Nakon prve godine rata, politički cilj Zapada bio je strateški poraz Rusije koji bi doveo do svrgavanja Vladimira Putina i možda čak do raspada zemlje. Međutim, sada je ova strategija promijenjena i definirana izjavom iz Berlina s kraja prošle godine da će tokom 2024. godine pomagati Ukrajinu taman toliko da ne bude poražena. Ovo se objašnjava zamorom na zapadu od ukrajinskog konflikta, ali i time što će ova godina proteći u znaku predsjedničkih izbora u SAD. Ukrajina bi, zbog stava dijela republikanaca koji ne žele da je Amerika dalje pomaže i mogućeg povratka Donalda Trampa u Bijelu kuću, mogla na kraju da se nađe bez podrške oči u oči s Putinom, koji bi je dokrajčio ako se prethodno ne nađe diplomatsko rješenje rata.

Nastavak uključuje i Putinovu najavu proširenja ambicija u Ukrajini. On je poručio da će državnost Ukrajine biti dovedena u pitanje ako Kijev nastavi kao dosad, a bivši ruski predsjednik Dmitrij Medvedev otkrio je da je Kremlj već presudio da Ukrajina mora nestati.

Zelenski je zaključio da je poraz Rusije neophodan jer se ona neće zadovoljiti s dvadesetak odsto ukrajinske teritorije, već će nakon što zauzme celu zemlju nastaviti s napadom na čitav niz evropskih država, počev od baltičkih, gdje je značajna ruskojezična manjina. Međutim, kao i zapadni mediji, i ruska propaganda zaključila je da je Ukrajina prepuštena sebi.

U međuvremenu, strategija Zapada uključuje tri etape. Prva etapa uključuje iscrpljivanje ruskih snaga i nateravanje Kremlja na pregovore, uz očekivanje da Rusi neće masovno napadati do predsjedničkih izbora u martu. Potom, u drugoj etapi, bi uslijedili kontraudari ukrajinskih korpusa koji bi naneli veće gubitke ruskoj vojsci i prisilili ruski generalštab da potroši rezerve. Treća etapa uključuje uništenje objekata ruske odbrane po dubini od 500 kilometara pomoću zapadnih raketa, kako bi nanesena šteta ruskoj vojsci i naterala Kremlj na pregovore ili bi uslijedila ukrajinska kontraofanziva 2025.

S obzirom na složenost političke situacije i proteklih događaja, jasno je da Ukrajina mora ostati oprezna i sposobna da se brani u narednom periodu. Na kraju, samo se nadamo da će diplomatska rješenja postići dugoročni mir i stabilnost u regiji.