Razlika u stvarnoj potrošnji goriva u odnosu na zvanične podatke?

Miloš Radovanović avatar

Zvanični podaci o potrošnji vozila proizvođača automobila i stvarnost na putevima sve se više razlikuju. To je zaključak istraživačke organizacije International Council on Clean Transportation (ICCT) u studiji objavljenoj ove nedjelje.

Dakle, 2022. godine automobili s motorima s unutrašnjim sagorijevanjem registrovani u Njemačkoj trošili su 14 odsto više benzina ili dizela po pređenom kilometru u realnim uslovima nego što je navedeno u fabričkim podacima (WLTP merenja) i emitovali su 14 odsto više CO2 koji je štetan za klimu. Još 2018. razlika između zvanične i stvarne potrošnje bila je niža i iznosila je 8 odsto, navodi „Revija HAK“.

S WLTP mjerenjima informacije o potrošnji automobila bi trebalo da budu realnije, ali to se očigledno nije dogodilo. Zahtjevi Evropske unije prema proizvođačima da smanje emisije CO2 očigledno ne postižu nikakve rezultate.

Uz zvanične podatke o potrošnji koje je prikupila Evropska agencija za okolinu, analiza se bazira na evidenciji potrošnje goriva koju bilježe vozači u svakodnevnoj vožnji putem portala „Spritmonitor.de“. Primljeni su podaci više od 160.000 vozila.

Marke s posebno visokim vrijednostima su Opel, Hyundai, Ford i Seat. Za Mercedes-Benz, VW, BMW i Audi stvarna potrošnja je bila bliža navedenoj.

U starom NEDC test ciklusu trend je bio obrnut: Audi je trošio puno više od zvaničnih brojki, a kod Opela i Hyundaija je razlika bila najmanja. Evropska komisija je sada uspostavila vlastitu metodu za sprečavanje prevara: od 2021. proizvođači moraju da ugrađuju mjerne uređaje u nove automobile, koji automatski obavještavaju ovlaštena državna tijela o stvarnoj potrošnji. Međutim, podaci iz ovog nadzora vozila nisu javno dostupni, a mogu se smisleno analizirati tek s odlaganjem od nekoliko godina. Prvi privremeni status, koji je EU objavio u martu 2023., utvrdio je još veću razliku između zvaničnih i stvarnih podataka ICCT-a i to od 22 odsto, piše „Der Spiegel“.

Ovaj problem sa razlikom između zvaničnih podataka o potrošnji i stvarne potrošnje vozila može imati ozbiljne posljedice po zaštitu životne sredine, ali i troškove vozača. Očigledno je da su proizvođači automobila bili zainteresovani za izbjegavanje učestvovanja vozila u test ciklusima koji su bliži stvarnim uslovima vožnje, kako bi izbjegli strože regulative i kazne.

U ovom kontekstu, transparentnost podataka i stroži nadzor proizvođača automobila su neophodni kako bi se zaštitila okolina i interesi potrošača. Zbog toga, nadležni organi u EU trebaju poduzeti mjere kako bi se osiguralo da proizvođači pružaju tačne informacije o potrošnji i emisiji CO2 svojih vozila. Osim toga, potrebno je razviti mehanizme koji će omogućiti javnost i potrošačima da prate stvarnu potrošnju i emisiju CO2 vozila, kako bi mogli donijeti informisane odluke prilikom kupovine automobila.

Nadalje, potrošači takođe trebaju biti svjesni činjenice da postoji razlika između zvaničnih podataka o potrošnji i stvarne potrošnje vozila, te da bi trebali uzeti u obzir ove faktore prilikom planiranja svog budžeta za gorivo i prilikom izbora automobila. U svakom slučaju, ova studija ICCT-a jasno ukazuje na potrebu za dodatnim mjerama koje će osigurati da se podaci o potrošnji i emisiji CO2 vozila temelje na realnim uslovima vožnje, kako bi se zaštitila okolina i interesi potrošača.

Miloš Radovanović avatar