Rusija je prošle godine počela razvijati novu bespilotnu letjelicu nazvanu Harpija-A1 dometa oko 1.500 kilometara, koristeći kineske motore i dijelove. Prema izvorima evropske obavještajne agencije, ovaj dron već je korišten u ratu u Ukrajini, iako ova informacija do sada nije bila javno objavljena.
Izvještaji obavještajnih podataka otkrili su da je IEMZ Kupol, podružnica ruskog državnog proizvođača oružja Almaz-Antey, proizvela više od 2.500 Harpija u periodu od jula 2023. do jula 2024. godine. Ove informacije dolaze nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski u maju prošle godine izjavio da je Iran isporučio Rusiji više od hiljadu bespilotnih letjelica tipa „dronova kamikaza“ za upotrebu u Ukrajini.
Sa izvorišta bliskih Centru za novu američku sigurnost, tvrdi se da bi ruska odluka da koristi kinesku tehnologiju za izradu Harpije mogla označiti prelazak sa oslanjanja na iranske bespilotne letjelice dugog dometa. Rusija bi sada mogla sve više koristiti domaću i kinesku tehnologiju za proizvodnju dronova. Međutim, iransko ministarstvo nije komentiralo ove tvrdnje, dok je rusko ministarstvo obrane odbilo komentirati situaciju.
U izjavi za „Reuters“, kinesko ministarstvo vanjskih poslova potvrdilo je da strogo kontrolira izvoz predmeta s potencijalnom vojnom primjenom, uključujući bespilotne letjelice. Kina se u istoj izjavi izjasnila kao predani pobornik mirovnih pregovora i političkog rješenja ukrajinske krize, te kako nema međunarodnih ograničenja u trgovini s Rusijom.
Ova situacija podiže pitanja o nadzoru trgovine tehnologijom koja ima vojnu primjenu i posljedicama korištenja bespilotnih letjelica u ratnim sukobima. Također, naglašava ključnu ulogu tehnološke saradnje između Rusije i Kine u vojnoj industriji.
Iako su kompanije IEMZ Kupol i Almaz-Antey odbile komentirati ove tvrdnje, činjenica da su ruski proizvođači oružja koristili kinesku tehnologiju u proizvodnji Harpije postavlja nove standarde u razvoju vojnih bespilotnih letjelica. Ova situacija može potaknuti daljnju suradnju između Rusije i Kine u oblasti vojne tehnologije, stvarajući potencijalne političke i sigurnosne implikacije.
S obzirom na povećanu upotrebu bespilotnih letjelica u modernim sukobima, potrebno je strogo nadzirati trgovinu ovom tehnologijom kako bi se spriječilo njezino zloupotrebljavanje u vojne svrhe. Također, važno je promicati mirna rješenja sukoba i podržavati međunarodne napore za deeskalaciju tenzija.
Ova situacija također ističe potrebu za transparentnošću u vojnoj industriji te za boljim međunarodnim regulacijama u vezi s korištenjem bespilotnih letjelica. Razvoj tehnologije mora biti usmjeren prema mirnom i sigurnom korištenju, te kako bi se izbjegle potencijalne negativne posljedice njezine zloupotrebe u ratnim sukobima.
Ukupno gledano, situacija s Harpijom-A1 pokazuje složenost i važnost međunarodne suradnje u vojnoj tehnologiji, te nužnost transparentnog i odgovornog korištenja ovih sredstava u vojne svrhe. Kako se tehnologija bespilotnih letjelica nastavlja razvijati, važno je promicati sigurne standarde njezine proizvodnje i upotrebe kako bi se izbjegle negativne posljedice njezina korištenja u sukobima širom svijeta.
