Elementarne nepogode uzrokovane klimatskim promenama su postale učestala pojava za poljoprivrednike u Srbiji, sa teškim posledicama po useve i opremu. Unatoč tome, poljoprivredno osiguranje u zemlji bilježi spor rast. Razgovarali smo sa Nemanjom Vignjevićem, regionalnim direktorom prodaje za Vojvodinu i Novi Sad u „Globos osiguranju“, koji ističe važnost osiguranja kako bi se zaštitila buduća proizvodnja od nepogoda.

Prošlog jula, superćelijska oluja je prouzrokovala veliku štetu u Srbiji, naročito na voćnjacima. Prema procenama, šteta je iznosila 25 miliona evra, a uništeno je oko 50.000 tona voća. Ipak, samo 5% fizičkih lica u zemlji osigurava svoju proizvodnju, dok većina agrokompanija donosi odluku o osiguranju kako bi se zaštitila od nepredvidivih vremenskih prilika.

Osiguranje poljoprivrednih kultura zahteva izdvajanje od 2% do 5% od prodajne cene, a država pruža subvencije od 40% do 70% za osiguranje. Premija se plaća nakon žetve, a isplata štete je veća od prosečnog tržišta. „Globos osiguranje“ ističe važnost odgovornog poslovanja u poljoprivredi i podržava edukaciju tržišta o značaju osiguranja.

Subvencije za osiguranje su trenutno na nivou od 40% visine premije, ali „Globos osiguranje“ radi na povećanju subvencija kako bi se povećao broj osiguranih površina. Poljoprivrednici se ponekad plaše da neće dobiti fer naknadu štete od osiguravajućih društava, ali u stvarnosti, većina procena štete je fer i tačna. Ukoliko klijenti nisu zadovoljni procenom, mogu zatražiti dodatnu komisiju ili sudsko veštačenje, ali se veoma mali procenat šteta na kraju završi na veštačenju.

Uz pravilno osiguranje, poljoprivrednici mogu zaštititi svoje useve i opremu od nepogoda i smanjiti rizik poslovanja. Osiguravajuća društva poput „Globos osiguranja“ nude usluge osiguranja sa subvencijama i fer procenama štete kako bi osigurali stabilnost poljoprivredne proizvodnje u Srbiji.