Većina zaposlenih u Američkoj agenciji za međunarodni razvoj (USAID), koji su radili u Vašingtonu ili širom sveta, suočava se sa prinudnim odmorima. Trampova administracija je najavila planove za drastično smanjenje broja zaposlenih u okviru američkih programa pomoći, što je deo šireg nastojanja da se ova agencija rasformira. Ova odluka dolazi u trenutku kada se postavlja pitanje o budućnosti USAID-a i njegovoj ulozi u globalnim humanitarnim naporima.
Marko Savković iz ISAC fonda komentarisao je ovu situaciju za Euronews Srbija, ističući da je USAID simbol liberalnog pristupa spoljnoj politici. „Ova agencija predstavlja jedan liberalni način vođenja spoljne politike, a napadi na nju su usmereni na to da se umanji njen značaj, posebno u kontekstu demokratizacije društava“, rekao je Savković. On je dodao da se radi o organizaciji koja je prisutna u brojnim zemljama i koja ima više od 10.000 zaposlenih, sa šezdesetogodišnjom tradicijom.
Savković je ukazao na to da je trenutni pristup administracije možda pokušaj „tihog gašenja“ USAID-a, kroz predsedničku naredbu koja praktično obustavlja rad mnogih zaposlenih. „Nije reč o tome da bi USAID trebao da ostane sveden na samo 300 ljudi, već će ti zaposleni nastaviti da rade, dok su svi ostali upućeni na produženi odmor“, objasnio je. On je dodao da nije jasno šta će se desiti sa zaposlenima koji rade u inostranstvu, kao ni sa primaocima pomoći.
Savković je naglasio da je situacija posebno zabrinjavajuća jer se ne zna šta će se desiti sa programima pomoći, koji uključuju ne samo finansijsku podršku, već i isporuku hrane i lekova. „To je možda najtragičniji aspekt ove situacije“, zaključio je on.
Ova odluka o smanjenju broja zaposlenih u USAID-u dolazi u vreme kada se globalni izazovi, poput klimatskih promena, humanitarnih kriza i globalne zdravstvene pretnje, povećavaju. USAID je dugi niz godina igrao ključnu ulogu u pružanju pomoći zemljama u razvoju, a njegovo smanjenje ili rasformiranje može imati dalekosežne posledice za mnoge zajednice koje zavise od američke pomoći.
Pored toga, smanjenje broja zaposlenih u USAID-u može uticati na međunarodni ugled Sjedinjenih Američkih Država. Američka pomoć je često viđena kao znak posvećenosti i podrške zemljama koje prolaze kroz teške trenutke. S obzirom na to da se Trampova administracija fokusira na smanjenje državnih troškova, ova odluka može biti deo šire strategije da se Amerikanci okrenu unutrašnjim pitanjima, dok se spoljna politika može smatrati manje važnom.
Mnogi analitičari se slažu da bi smanjenje USAID-a moglo dovesti do smanjenja uticaja Sjedinjenih Američkih Država na globalnoj sceni. U vreme kada su globalni problemi sve prisutniji, saradnja i pomoć su od suštinskog značaja. Kritičari smatraju da bi smanjenje pomoći moglo stvoriti vakuum koji će iskoristiti druge zemlje, kao što su Kina ili Rusija, koje su već aktivne u pružanju pomoći i investicija u zemljama u razvoju.
U zaključku, odluka o smanjenju zaposlenih u USAID-u predstavlja značajan pomak u američkoj spoljnoj politici. Dok Trampova administracija nastavlja da se fokusira na unutrašnje prioritete, postavlja se pitanje o dugoročnoj održivosti američke uloge u globalnim humanitarnim naporima i demokratizaciji širom sveta. Ukoliko se situacija ne promeni, posledice će se osećati ne samo u SAD, već i u mnogim zemljama koje zavise od američke pomoći.
