Istraživanje je također pokazalo da više od polovine Holanđana smatra da su društvene mreže „previše važne“ u njihovom svakodnevnom životu, dok čak osam od deset ispitanika tvrdi da bi njihov život bio bolji bez njih. Ipak, većina se ne usuđuje da ih prestane koristiti.

Ova zabrinjavajuća otkrića dolaze u vrijeme kada sve više ljudi širom svijeta postaje svjesno štetnih efekata prekomjerne upotrebe društvenih medija. Brojne studije su pokazale da pretjerano korišćenje društvenih mreža može dovesti do poremećaja mentalnog zdravlja poput anksioznosti, depresije, niskog samopouzdanja i ovisnosti.

S druge strane, društvene mreže su postale neizostavni dio našeg svakodnevnog života. One omogućavaju ljudima da ostanu povezani sa prijateljima, porodicom i svetom oko sebe, te pružaju platformu za izražavanje mišljenja, promociju poslovanja i stvaranje zajednica sa sličnim interesima. Međutim, balansirati između ovih pozitivnih aspekata i potencijalno štetnih efekata društvenih mreža predstavlja izazov za mnoge korisnike.

U Holandiji se već preduzimaju koraci kako bi se smanjili negativni efekti društvenih medija. Na primer, nekoliko škola je uvelo politike koje ograničavaju korišćenje pametnih telefona i drugih elektroničkih uređaja tokom časova kako bi se smanjio uticaj društvenih medija na mlade generacije.

Također, različite organizacije i udruženja rade na podizanju svijesti o zdravom korišćenju društvenih mreža i pružaju podršku osobama koje se bore sa negativnim efektima onlajn prisustva. Stručnjaci ističu da je važno da ljudi budu svjesni svoje upotrebe društvenih medija i da se pridržavaju određenih pravila kako bi očuvali svoje mentalno zdravlje.

Uprkos rastućoj zabrinutosti zbog uticaja društvenih medija na mentalno zdravlje, većina ljudi se i dalje teško odriče njihove upotrebe. Mnogi korisnici se osjećaju vezano za društvene mreže zbog straha od propuštanja bitnih informacija, gubitka veza sa prijateljima i socijalne izolacije.

Ipak, stručnjaci ističu da je moguće pronaći balans između korišćenja društvenih medija i očuvanja mentalnog zdravlja. Preporučujući određene strategije poput postavljanja ograničenja vremena, pridržavanja digitalne detoksikacije i fokusiranja na stvarne kontakte sa ljudima, stručnjaci naglašavaju da je moguće koristiti društvene mreže na način koji neće štetiti mentalnom blagostanju.

U konačnici, ovo istraživanje ukazuje na važnost osvještavanja uticaja društvenih medija na mentalno zdravlje te potrebu za prilagođavanjem njihovog korišćenja kako bi se očuvao balans između digitalnog i stvarnog života. Mada se mnogi Holanđani osjećaju nesrećno zbog društvenih mreža, postoji nada da će ulaganje u edukaciju i podršku zajednice pomoći ljudima da se nose sa izazovima digitalnog doba.