Održan skup u Republici Srpskoj pod nazivom “Srpska te zove” na kojem su okupljeni pristalice vladajuće koalicije okupljene oko Saveza nezavisnih socijaldemokrata, stranke Milorada Dodika, s ciljem usvajanja Rezolucije o Srebrenici u Generalnoj skupštini UN-a. Poslanici su podržali izvještaj o istraživanju stradanja u srebreničkoj regiji u kojem se osporava genocid u Srebrenici, tvrdeći da je maksimalan broj ubijenih Srebreničana do 3.000. U Memorijalnom centru Potočari pokopano je 6.721 žrtva genocida. Nakon skupa, održanog u Banjaluci, predsjednik Skupštine Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila Branimir Kojić izjavio je da neće pristati na “lažne rezolucije”.
U skupu su najavljeni dolasci zvaničnika Republike Srpske i Srbije na skup. Lokalne vlasti u Srebrenici promijenile su nazive ulica, dok se u New Yorku razmatra rezolucija o proglasu 11. jula kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici. Kurt Bassuener iz Vijeća za politiku demokratizacije ističe važnost usvajanja rezolucije o Srebrenici kao historijske i pravne činjenice, naglašavajući da je već presuđen genocid.
U Memorijalnom centru Potočari održan je skup u čast žrtava genocida u Srebrenici. U znak zahvalnosti Rusiji zaustavljena je rezolucija UN-a osuđujuća genocid u Srebrenici 2015. godine. Konstantno negiranje genocida u Srebrenici u Republici Srpskoj i Srbiji nagnalo je bivšeg visokog predstavnika Valentina Inzka na nametanje zakona protiv toga. Sud BiH potvrdio je optužnicu protiv Vojina Pavlovića zbog veličanja Ratka Mladića.
Genocid u Srebrenici ne priznaje ni Rusija, a prema podacima Detektora, dosad je osuđeno 54 osoba za zločine u Srebrenici na ukupno 781 godinu zatvora. Ratko Mladić i Radovan Karadžić osuđeni su na doživotne kazne zatvora. Izvještaj o stradanju u Srebrenici obuhvatio je period od 2022. do 2023. godine.
