Dugotrajna i intenzivna suša uz periodične jake kiše od 2000. godine do danas nanijele su štetu od 7 milijardi eura poljoprivredi i infrastrukturi u Srbiji, navodi se u Programu prilagođavanja klimatskim promjenama za razdoblje 2023-2030. Ovaj program uključuje niz sustavnih mjera kako bi se prilagodila klimatskim promjenama i pod time država se obvezala što će obaviti bez obzira na tadašnju vladarsku strukturu.
Globalno zatopljenje više nije fenomen nego naša stvarnost, a porast temperature nije zaobišao Srbiju. Prethodna godina zvanično je proglašena najtoplijom ikad zabilježenom u povijesti mjerenja.
Poljoprivrednicima predstavlja veliki izazov rastuće suše, a naučnici upozoravaju da su neka zemljišta osobito ugrožena. Zbog toga je važno da Program prilagodavanja na klimatske promjene uspostavi sustav educiranja i reviziju priručnika o prilagođavanju klimi svake godine, kako bi se mogli smanjiti veliki gubici, objasnila je prof. Ana Vuković-Vimić.
Istraživanja britanskog BBC-a pokazuju da je prošla godina bila najtoplija ikad i da su rekordi temperature srušeni gotovo svaki dan. Ovaj sušni period posljedica je toplih površinskih voda na istoku Pacifika, a posljedice su vidljive u gotovo cijelome svijetu. Zbog toga se puno pažnje pridaje izgradnji kapaciteta Republičkoga Hidrometeorološkog zavoda kako bi se obradili podaci potrebni za uspješnu provedbu prilagodbe na klimatske promjene u budućnosti. S druge strane, kako bi se spriječile ove pojave, poljoprivrivrednici moraju implementriati znanost u praksu i brže reagirati na promjene.
Klimatski stručnjaci upozoravaju kako bi 2024. mogla biti još toplija od prošle godine.
Krajem prošle godine, Srbija je usvojila Program prilagođavanja na izmijenjene klimatske uvjete za razdoblje 2023–2030., čime se planira zaštiti zemlja od povećanih klimatskih rizika. Kako bi se pružila podrška poljoprivrednicima, predviđaju se edukacijski programi i priručnici koji će omogućiti optimizaciju radnih metoda u skladu s promjenama klime. Također, značajna uloga program imat će u jačanju kapaciteta Republičkog hidrometeorološkog zavoda koji će pomoći u provođenju mjera prilagodbe na klimatske promjene. Naučnici su izrazili zabrinutost zbog moguće dodatnog povećanja temperature u 2024. i apeliraju na donošenje konkretnih promjena i reakcija kako bi se smanjili rizici u poljoprivrednim sektorima.
