Srbija prihvatila 72 spoljnopolitičke deklaracije EU, 63 nije

Miloš Radovanović avatar

Srbija se usaglasila sa 53% spoljnopolitičkih deklaracija i mera EU u 2023. godini

Srbija je prošle godine postigla napredak u usaglašavanju svoje spoljne politike sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, nakon istorijskog minimuma u 2022. godine. Prema godišnjoj analizi Centra za međunarodne i bezbednosne poslove (ISAC Fond), Srbija je povećala stopu usaglašenosti sa EU na 53% u odnosu na 48% krajem prethodne godine.

Igor Novaković, direktor istraživanja ISAC fonda, ističe da Srbija nije uspela da se usaglasi sa deklaracijama koje se tiču Rusije, Irana i delimično Kine, što se smatra suštinski kritičnim. Takođe, ističe se da je pitanje Kosova jedan od glavnih razloga za stav Beograda, budući da Srbija i dalje traži podršku Rusije i Kine na međunarodnim forumima.

Analiza ISAC fonda navodi da je tokom 2023. godine EU objavila 136 deklaracija, a Srbija se usaglasila sa 72, dok se nije usaglasila sa 63. Među deklaracijama sa kojima se Srbija nije usaglasila, 25 se odnosi na rat u Ukrajini, 14 na Iran, osam na globalni režim sankcija EU za ljudska prava, tri na Belorusiju, po dve na sankcije protiv Sirije, te okvirne mehanizme za restriktivne mere zbog terorističkih akata i sajber napada.

Novaković takođe ističe da je uočeno nekoliko „bizarnih slučajeva“ nepostizanja usaglašenosti sa političkim deklaracijama. Tako se Srbija nije usaglasila sa deklaracijom koja obeležava Međunarodni dan ljudskih prava, iako se usaglašavala sa istom tokom prethodnih deset godina.

Na pitanje o pravilnosti odnosa Beograda prema spoljnopolitičkim odlukama Brisela, Novaković ističe da je teško ustanoviti, ali da postoji pravilo predviđeno Sporazumom o stabilizaciji pridruživanju Srbije i EU, koje predviđa postepeno usaglašavanje sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU, kako bi se puna usaglašenost postigla onog momenta kada država bude neposredno pred članstvom.

U analizi se zaključuje da se usaglašenost sa zajedničkom spoljnom i bezbednosnom politikom EU ističe kao važno pitanje, jer se time na neki način i meri kompatibilnost interesa, vrednosti i namera država kandidata sa samom EU. Srbija se i dalje drži stava da će biti u potpunosti usaglašena kada bude članica ili na korak od članstva u EU.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: