U članku je opisana kompanija Ilona Maska koja je ugradila prvi čip u ljudski mozak. Čip je postavljen u deo mozga vezan za kretanje, a prvi rezultati pokazuju povećanu aktivnost nervnih impulsa. Specijalista neurologije, dr. Aleksandar Ristić, je objasnio kako bi ovaj čip mogao pomoći određenim pacijentima, kao i potencijalnu budućnost koja se s njim može otvoriti.

Ova inovacija predstavlja napredak u odnosu na prethodne verzije sličnih uređaja, omogućavajući praćenje pojedinačnih neurona putem elektroda. Preliminarna istraživanja su pokazala proširenje uzorka aktivnosti mozga, a Ristić je objasnio da uređaj ne samo da snima neurone, već može i da menja njihovu aktivnost. Prvobitno, uređaj je registrovan za pacijente sa amitrofičnom lateralnom sklerozom i kvadriplegijom mlađim od 40 godina, ali se veruje da će se mogućnosti proširiti u budućnosti.

Ristić je također pohvalio sigurnost uređaja, ističući da će se njegova bezbednost potvrditi u narednim studijama, a također je izrazio svoje uverenje da će čip moći pomoći i slepim ljudima da ponovno vide.

Međutim, uprkos svim potencijalnim prednostima ovog čipa, postoji zabrinutost oko etičkih dilema i rizika od hakovanja, s obzirom na to da uređaj komunicira s drugim uređajima putem Bluetooth tehnologije. Postoje bojazni da bi hakeri mogli direktno pristupiti informacijama iz ljudskog mozga, što bi moglo izazvati ozbiljne probleme.

Ristić je također ukazao na etička pitanja i izazove koji se javljaju u vezi s ovom tehnologijom, dodajući da trenutno nema jasnih etičkih rešenja za pitanja koja se povodom nje postavljaju.

Na kraju, izneta je i cena uređaja, koja iznosi 10.500 dolara. Također se procenjuje da će osiguravajuće kompanije imati troškove od oko 40 hiljada dolara usled ugrađivanja ovog uređaja. Sve ovo ukazuje na to da, i pored svih potencijalnih koristi, pristup ovoj tehnologiji nosi sa sobom određene dileme i izazove, kako za samu medicinsku struku, tako i za društvo u celini.