Šta određuje spoljnu politiku Srbije?

Miloš Radovanović avatar

Debata „Srbija između Istoka i Zapada“ održana u petak u Beogradu zaključila je da spoljnu politiku treba da određuju interesi države i da bi trebalo da bude definisana u Narodnoj Skupštini. Istoričar Milan St. Protić smatra da je Srbija nedosledna, nedefinisana i zbunjiva u spoljnoj politici. Kritikovao je aktuelnu vlast jer je koncentrisala spoljnu politiku oko pitanja Kosova, istovremeno flertujući sa EU i Zapadom, ali i sa Rusijom i zemljama BRIKS-a.

Bojana Selaković je istakla da Srbija treba da gradi spoljnu politiku na osnovu podataka o emigraciji stanovništva, naglašavajući da namigranti odlaze u zapadne zemlje, a ne u Rusiju i Kinu. Ona je istakla da je proces evropskih integracija sada bezbednosno pitanje za EU i da je to u interesu Srbije.

Vukosava Crnjanski smatra da se vlast i mediji u Srbiji bave antievropskim i antizapadnim narativima, i da stalno ističu loše strane EU i povezanost sa Kosovom. Zoran Sekulić je naveo da spoljna politika treba da odražava političku volju donosioca odluka, a da Srbija formalno ide ka evrointegracijama, ali da to nije u interesu onih na vlasti.

Gordana Delić kaže da Srbija mora da redefiniše odnose sa svojim partnerima i da uskladi unutrašnju politiku sa spoljnom, naglašavajući potrebu za strategijom spoljne politike koja bi se izradila u Narodnoj skupštini putem inkluzivne debate. Debatu je zaključila potrebu za jasnom vizijom Srbije kao zemlje.

Debata je privukla pažnju stručnjaka i javnosti zbog aktuelnih kretanja u spoljnoj politici Srbije. S obzirom na važnost pitanja i značaj odluka koje se donose u ovom domenu, očekuje se dalje praćenje razvoja situacije i novih inicijativa vezanih za definisanje spoljnopolitičkih prioriteta zemlje.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: