Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj je bila najviša za osobe starije od 65 godina, pri čemu je iznosila 24,6 posto za žene i 20 posto za muškarce. Niske stope su također zabilježene kod osoba u dobi od 25 do 54 godine, gdje je stopa iznosila 17,9 posto. Tijekom razdoblja od 2020. do 2022. godine, stopa rizika od siromaštva bila je najviša za starije osobe, od 55 godina i više.

U pregledu različitih kategorija zaposlenosti, najniža stopa rizika od siromaštva u 2022. godini zabilježena je kod osoba zaposlenih kod poslodavca, pri čemu je iznosila 3,9 posto za žene i 7,0 posto za muškarce. S druge strane, najizloženija riziku od siromaštva bila su nezaposlena lica, pri čemu je stopa rizika od siromaštva iznosila 44,6 posto za nezaposlene žene i 53,7 posto za nezaposlene muškarce.

Također, stopa izrazite materijalne i socijalne uskraćenosti u 2022. godini porasla je u odnosu na prethodnu godinu, pri čemu je iznosila 14,0 posto, dok je za žene iznosila 15,2 posto, a za muškarce 12,9 posto.

Republički zavod za statistiku objavio je podatke o riziku od siromaštva u 2022. godini, a ti podaci izazvali su zabrinutost i potrebu za daljnjim istraživanjem i djelovanjem kako bi se smanjila stopa rizika od siromaštva među različitim skupinama stanovništva. Posebno je važno razumjeti uzroke i posljedice siromaštva među starijim osobama, kao i kod nezaposlenih osoba, kako bi se osiguralo da svi imaju pristup osnovnim potrebama i kvalitetnom životu.

Ovi podaci također ukazuju na potrebu za strategijama i programima koji će pružiti podršku najranjivijim skupinama stanovništva, uključujući starije osobe i nezaposlene. To može uključivati programe obrazovanja, zapošljavanja, socijalne pomoći i drugih oblika podrške kako bi se povećala socijalna inkluzija i smanjila stopa siromaštva.

Ovi podaci također potiču raspravu o jednakosti spolova i razlikama u riziku od siromaštva između muškaraca i žena. Važno je osigurati da politike i programi usmjereni na smanjenje siromaštva uzmu u obzir ove razlike i pruže specifične mjere za podršku ženama koje su izložene većem riziku od siromaštva, posebno kada su nezaposlene ili starije.

Ovi podaci pružaju vrijedne informacije o stanju siromaštva u Hrvatskoj i ukazuju na potrebu za daljnjim istraživanjem, djelovanjem i politikama kako bi se stvorilo društvo u kojem su svi građani zaštićeni od siromaštva i socijalne isključenosti.

Uzimajući u obzir ove podatke, nadležne institucije, vladine agencije i organizacije civilnog društva trebaju surađivati kako bi razvile i implementirale programe i politike koje će smanjiti rizik od siromaštva među svim skupinama stanovništva i osigurati pravednije društvo za sve.

Ovi podaci također potiču raspravu o potrebi za promjenama u politikama zapošljavanja, socijalnoj zaštiti i obrazovanju kako bi se osiguralo da svi imaju priliku za sudjelovanje u društvu i ostvarivanje svojih potencijala.

S tim podacima kao polazištem, nadležni dionici trebaju surađivati kako bi razvili ciljane strategije za smanjenje siromaštva i socijalne isključenosti, te osigurali da nijedan građanin ne bude zanemaren ili izložen riziku od siromaštva.