Stroga pravila na najtužniji dan, jedna greška može da vam se POTKRADE

Miloš Radovanović avatar

Pravoslavni hrišćani širom sveta sutra će službeno obeležiti Veliki petak, jedan od najvažnijih verskih praznika u hrišćanstvu. Ovaj dan se posvećuje sećanju na stradanje i raspeće Isusa Hrista na Golgoti. Veliki petak je dan duboke tuge i razmatranja za hrišćane, te se tradicionalno obeležava strogošću posta, uzdržavanjem od veselja i proslava, kao i izbegavanjem obavljanja poslova u polju i kući.

Na Veliki petak se ne služi liturgija u crkvama, osim ako se poklopi sa Blagovestima. Takođe, zvona na crkvama se ne oglašavaju od Velikog četvrtka do Vaskrsa, jer se zvonjenje smatra znakom radosti u pravoslavnoj tradiciji. Vaskrsenje Isusa Hrista se obeležava u nedelju, kao najvažniji praznik u hrišćanstvu.

U Srbiji, Veliki petak se obeležava raznim običajima koji potiču iz davnih vremena. Međutim, mnogi od ovih tradicionalnih verovanja još uvek su prisutni u delovima zemlje. Na ovaj dan postoji verovanje da nije preporučljivo jesti koprive, a konzumacija vina se zabranjuje kao simbol Isusove prolivene krvi.

U nekim krajevima Srbije, običaj je da se ujutru na Veliki petak donese voda sa jezera. Veruje se da bi umivanje tom vodom moglo da očisti telo od bolesti, što je znak verovanja u moć čišćenja i obnove. Takođe, u prošlosti je bilo običaj da se devojčicama veže kosa pod vrbom na Veliki petak kako bi brže rasla. Takođe, postoji verovanje da devojke koje ukradu cveće iz crkvene porte i stave ga pod jastuk uoči Velike subote, će sanjati svog budućeg muža.

Veliki petak je dan dubokog razmatranja, tuge i molitve za pravoslavne hrišćane širom sveta. Ovo je prilika da se setimo žrtve koju je Isus Hrist podneo radi spasenja sveta i da se dublje uronimo u svoju veru. Kroz tradicionalne običaje i verovanja, hrišćani mogu ojačati svoju duhovnost i približiti se bogosluženju koje prati ovaj važan verski praznik.

U Srbiji, običaji vezani za Veliki petak imaju duboke korene i čuvaju se kao deo nacionalne i verske baštine. Tradicionalno farbanje jaja, uzdržavanje od određene hrane i pića, kao i rituali kao što je donošenje vode sa jezera, čine deo bogatog nasleđa koje se čuva i prosleđuje generacijama.

Kroz ove običaje i verovanja, hrišćani mogu osetiti jedinstvo sa svojom zajednicom i produbiti svoju duhovnu povezanost sa Bogom. Veliki petak je vreme introspekcije, molitve i posvećenosti, koje nam omogućava da se usredsredimo na suštinske vrednosti hrišćanstva i da se setimo važnosti žrtve Isusa Hrista za spasenje sveta.

Kroz poštovanje tradicija i običaja koji prate Veliki petak, hrišćani mogu pronaći mir, utehu i duhovno ispunjenje. Ovaj praznik nas podseća na važnost vere, ljubavi i opraštanja, te nas inspiriše da sledimo put koji je Isus Hrist utemeljio za nas svojom žrtvom i vaskrsenjem. Hajde da se zajedno kao zajednica okupimo u molitvi, razmišljanju i deljenju ljubavi i dobrote kako bismo obeležili ovaj važan dan u našoj hrišćanskoj veri.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: