Predsednički izbori u Hrvatskoj održat će se 29. prosinca, a pravo glasa ima oko tri i pol milijuna birača. Do sada je najavljeno 13 kandidata, ali konačan broj kandidata još nije poznat zbog prikupljanja potpisa. Hapšenje ministra zdravstva Vilija Beroša uzdrmalo je kampanju, a pravo glasa imat će i hrvatski državljani u Srbiji.
Aktualni predsjednik Zoran Milanović pokušat će osvojiti drugi mandat pod sloganom „predsednik za predsednika“. Njegov najozbiljniji protivnik, Dragan Primorac, kandidat HDZ-a i Domovinskog pokreta, suočava se s teretom hapšenja HDZ-ovog ministra zdravlja Vilija Beroša zbog korupcije.
Kampanje će se voditi i u Srbiji, gdje više od 25.000 hrvatskih državljana ima pravo glasa, ali je izlaznost na prethodnim izborima bila niska. Politicke predstavnici u Vojvodini najavljuju podršku određenim kandidatima, ali je još rano za konkretne akcije.
Srpsko pitanje, migranti i zaštita granica trenutno nisu prioritetne teme kandidata, osim za „Mostovog“ kandidata Mira Bulja. Srbi i odnosi sa Srbijom nisu zastupljeni u kampanji, a mnogi Srbi u Hrvatskoj nisu zainteresirani za izbore zbog razočaranja politikom prema Srbima od 90-ih. Srbi iz Hrvatske koji imaju državljanstvo Hrvatske također su malo zainteresirani za izbore u Hrvatskoj, jer su duboko integrirani u društvo u Srbiji.
Izbori su prilika za Hrvatsku da pokaže svoju nacionalnu homogenost, ali i da se pokaže da Srbi više nisu dominantna tema u političkim raspravama. Važno je da se fokusira na unutarnje političke teme i odnose s Europskom unijom, umjesto na prošla ratna iskustva i nacionalne manjine.
