Sjednica Generalne skupštine UN-a o rezoluciji o genocidu u Srebrenici još nije određena
Sjednica Generalne skupštine Ujedinjenih naroda na kojoj će se raspravljati i glasovati o nacrtu rezolucije o genocidu u Srebrenici još nije određena, navode izvori iz svjetske organizacije. Rasprava i glasanje država članica vjerojatno će se održati iduće nedjelje, u još uvijek nepoznatom terminu.
Diplomatska inicijativa Sjedinjenih Država može biti razlog odgode zasjedanja Generalne skupštine, iako tehnički nije ni bilo zakazano, budući da nije održano 2. svibnja, kada je prvotno bilo planirano. Predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, neće putovati u New York, gdje je najavio sudjelovanje na redovnom sastanku Vijeća sigurnosti UN-a posvećenom Bosni i Hercegovini te sastanku Generalne skupštine o rezoluciji o Srebrenici.
Rezolucijom o Srebrenici bi se 11. srpanj proglasio Međunarodnim danom sjećanja na genocid nad Bošnjacima u tom području tijekom rata u Bosni i Hercegovini od 1992. do 1995. Europska unija jasno podržava tu rezoluciju te ističe da je u Srebrenici počinjen genocid, nema mjesta negiranju ili relativizaciji genocida.
Uoči debate i glasanja članice Generalne skupštine imaju mogućnost predlaganja amandmana na nacrt teksta rezolucije. Rasprave su obilježene konzultacijama u sjedištu UN-a, lobiranjem zagovornika i protivnika rezolucije te oštrim kritikama, osobito od strane ruskih, srpskih i predstavnika bosansko-hercegovačkog entiteta.
Predloženi tekst rezolucije ne spominje odgovornost bilo kojeg naroda ili države, već poziva na osudu poricanja genocida u Srebrenici te osuda postupaka koji veličaju osuđenike za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid. Rezolucije Generalne skupštine UN-a nisu obvezujuće, ali imaju političku težinu.
Međunarodni sud u Haagu je utvrdio odgovornost Srbije za genocid u Srebrenici 1995. godine, dok su direktni izvršitelji označeni kao vojska i policija Republike Srpske. Nekadašnji predsjednik Republike Srpske, Radovan Karadžić, te bivši komandant Vojske RS, Ratko Mladić, osuđeni su na doživotni zatvor zbog genocida u Srebrenici.
Rezolucija o genocidu u Srebrenici predstavlja simboličan korak ka pomirenju, potvrđujući tako tumačenja međunarodnih sudova. Dok neki političari koriste ovaj trenutak kako bi zaoštrili tenzije, deklaracija sama po sebi ne potiče napetosti. Ova rezolucija ima za cilj prihvatiti i poštovati činjenicu da su se u Srebrenici dogodili zločini genocida, te osuditi poricanje i relativizaciju tih događaja. Na kraju, uz pomoć Margaret Bešir, izvjestiteljice Glasa Amerike iz Ujedinjenih naroda, napravljen je prijedlog teksta rezolucije.
