Toplotni talas u Hrvatskoj u julu povećao stopu smrtnosti za 13 odsto u odnosu na isti mesec prošle godine

Miloš Radovanović avatar

Prema nedavnim podacima Hrvatskog državnog zavoda za statistiku (DZS), u julu ove godine zabeležen je porast od 13% u broju preminulih osoba u odnosu na isti mesec prošle godine. Tokom proteklih deset godina, takav trend je primećen samo jednom – 2015. godine, kada je također došlo do ekstremnih toplotnih talasa. Stručnjaci su suglasni u mišljenju da su ekstremni toplotni talasi, koji su ove godine pogađali Hrvatsku, verovatni uzrok ovog porasta smrtnosti.

Naučnici objašnjavaju da su letnji toplotni talasi ove godine bili izuzetno neobični, sa posebnim naglaskom na visoke noćne temperature. Prema rečima Branimira Kutuzovića Hakenbergera sa Univerziteta „J. J. Štrosmajer“u Osijeku, noćne temperature su ranije bile mnogo niže, što može biti jedan od ključnih faktora povezanih s povećanom smrtnošću. Prema podacima DZS-a, u julu ove godine preminulo je 4.509 osoba, u poređenju sa 3.993 preminula lica prošle godine.

Hitne službe beleže značajan porast broja intervencija tokom vrućih dana, kako tokom dana tako i noću. Naime, samo u jednoj noći ekipe Hitne pomoći u Zagrebu imale su pet reanimacija, dok se tokom dana suočavaju s pet do 10 intervencija zbog vrućina. Dr. med. spec. Darko Sinjeri iz Nastavnog zavoda za hitnu medicinu Grada Zagreba ističe da se najveći deo posla odnosi na hronične bolesnike kao što su srčani, plućni, dijabetičari, onkološki pacijenti i pacijenti sa infarktom.

Prema istraživanjima, Hrvati su među evropskim narodima s najvećim brojem smrtnih slučajeva usled vrućine. Ovaj podatak može biti povezan s činjenicom da su Hrvati jedna od tri najstarije nacije u Evropi, što znači da su biološki zakoni protiv njihovog dugovečnog života.

Ekstremni toplotni talasi i visoke temperature tokom leta mogu imati značajan uticaj na zdravlje ljudi, posebno starijih i hroničnih pacijenata. Stoga je važno preduzeti odgovarajuće mere opreza tokom vrućih dana, kao što su hidratacija, izbegavanje izlaganja suncu u najtoplijem delu dana i nošenje lagane odeće. Također, važno je pratiti uputstva zdravstvenih stručnjaka i reagovati brzo u slučaju zdravstvenih problema uzrokovanih ekstremnim vremenskim uslovima.

U zaključku, povećanje broja smrtnih slučajeva tokom vrućih letnjih meseci uočeno u Hrvatskoj ove godine upućuje na važnost pravilne zaštite i brige o zdravlju tokom ekstremnih toplotnih talasa. Važno je da društvo, zdravstvene institucije i pojedinci zajedno rade na prevenciji i smanjenju rizika povezanih s nepovoljnim vremenskim uslovima kako bi se zaštitila populacija od negativnih zdravstvenih posledica.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: