Tragovi bekstva od Vezuva stari preko 4.000 godina

Miloš Radovanović avatar

Italijanska Uprava za arheologiju, likovnu umetnost i pejzaž provincija Salerno i Avelino nedavno je objavila značajan arheološki nalaz: otiske stopala koji potiču iz 1995. godine pre nove ere. Ovi otisci predstavljaju svedočanstvo o prvom poznatom izbijanju vulkana Vezuva, poznatom kao Avelinska erupcija. Ova erupcija je izazvala paniku među stanovnicima, koji su bili primorani da beže od vulkanske aktivnosti.

Fotografije otisaka stopala, koje su objavljene na društvenim mrežama, pružaju dirljiv uvid u dramatičnu situaciju u kojoj su se ljudi i životinje nalazili. U saopštenju se ističe da ovi otisci nude svedočanstvo o strahu i očaju ljudi koji su pokušavali da pobegnu od besne prirode. Otisci su otkriveni tokom radova na gasovodu “Diramazione Nocera-Cava dei Tirreni“, koji su završeni u novembru. Otisci su sačuvani u vulkanskom pepelu u blizini potoka Kazarzano, nedaleko od grada Nočera Inferiore, koji se nalazi oko 13 kilometara istočno od Pompeje.

Analiza otisaka pokazuje da su oni ljudskog i životinjskog porekla, pri čemu se pretpostavlja da su neki od otisaka pripadali koza i ovaca. Ova otkrića ukazuju na to da su ljudi koji su bežali verovatno bili bosi ili su nosili jednostavnu obuću dok su gazili po vulkanskom pepelu. Nažalost, nije poznato da li su ti ljudi preživeli katastrofu.

Avelinska erupcija bila je prvi veliki vulkanski događaj povezan sa Vezuviom, a njeni efekti su se osećali širom regiona. Vremenom su se ljudi vratili u ovo područje, a među njima su bili i oni koji su obnovili svoje živote i izgradili nova naselja, uključujući Pompeju. Pompeja je postala poznata zbog svoje sudbine tokom erupcije Vezuva 79. godine nove ere, kada je blizu 16.000 ljudi izgubilo život. Ova katastrofa je ostavila dubok trag u istoriji i kulturi regiona.

Arheološka istraživanja poput ovog otkrića od vitalnog su značaja za razumevanje kako su se ljudi suočavali sa prirodnim katastrofama u prošlosti. Otisci stopala predstavljaju ne samo materijalne ostatke, već i priče o ljudskim sudbinama, strahovima i borbama. Ovakva otkrića pomažu naučnicima i arheolozima da bolje razumeju svakodnevni život ljudi u antici i kako su se ti ljudi nosili sa izazovima koje im je pružila priroda.

Osim toga, otkriće otisaka stopala može doprineti turističkoj ponudi regiona. Mesta poput Pompeje već privlače brojne turiste zbog svoje bogate istorije i arheološkog nasleđa. Sa novim otkrićima, kao što su otisci stopala iz Avelinske erupcije, interesovanje za ovaj deo Italije može dodatno rasti, što može imati pozitivan uticaj na lokalnu ekonomiju.

Uprava za arheologiju u Italiji nastavlja da istražuje ovo područje kako bi prikupila više informacija o tom vremenskom periodu. Ova istraživanja ne samo da će doprineti arheološkoj zajednici, već će i dalje osvetliti sudbine ljudi koji su živeli u senci jednog od najpoznatijih vulkana na svetu. Danas, Vezuvi se i dalje smatra jednim od najopasnijih vulkana zbog njegove blizine naseljenim mestima, te se naučnici i stručnjaci neprestano trude da prate njegovu aktivnost i procene rizike za lokalno stanovništvo.

U konačnici, otisci stopala iz Avelinske erupcije predstavljaju dragocenu vezu sa prošlošću i podsećaju nas na snagu prirode i ranjivost ljudskog postojanja. U svetu gde su prirodne katastrofe sve češće, važno je učiti iz tih iskustava kako bismo bolje razumeli sopstvenu sudbinu i mesto u svetu.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: