Treba li Srbija da vrati smrtnu kaznu? Pravnici za Euronews o zakonskim, političkim i moralnim posledicama inicijative

Miloš Radovanović avatar

Nakon što je telo dvogodišnje devojčice iz Bora nestalo, policija je pretražila svaki kutak, ali bez uspeha. Dvojici osumnjičenih preti krivično delo teškog ubistva u saizvršilaštvu. U Srbiji je smrtna kazna ukinuta 2002. godine, a poslednja izvršena egzekucija bila je streljanjem 1992. godine. Predsednik Aleksandar Vučić najavio je inicijativu za vraćanje smrtne kazne, što je izazvalo raspravu među pravnicima.

Smrtna kazna je zakonom zabranjena u više od polovine zemalja sveta, dok se sprovodi u 53 zemlje, uglavnom u Africi i Aziji. U Sjedinjenim Američkim Državama smrtna kazna je dozvoljena u 27 saveznih država. Prema podacima Amnesty Internationala, najviše egzekucija tokom 2022. godine izvršeno je u Kini, Iranu, Saudijskoj Arabiji, Egiptu i Americi.

U emisiji „Euronews Centar“ advokati Predrag Savić i Dragoljub Popović izneli su svoje stavove o mogućem povratku smrtne kazne u Srbiju. Savić ističe da bi bilo nemoguće uvesti smrtnu kaznu bez menjanja Ustava i povlačenja iz međunarodnih ugovora. Petrović se slaže sa tim, dodajući da je Srbija ratifikovala protokol uz Evropsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava koji zabranjuje smrtnu kaznu.

Predsednik Vučić podržava inicijativu za vraćanje smrtne kazne, ističući da bi bila adekvatna kazna za teška ubistva. Međutim, pravnici upozoravaju da bi to zahtevalo promene Ustava i međunarodnih ugovora, te da je pitanje filozofske prirode da li organizovano društvo ima pravo oduzeti život pojedincu. Emocije kao roditeljsko saosećanje se mogu preplaviti, ali pravnici reafirmišu važnost pravnih procedura i zakona u takvim situacijama.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: