Prema izvještaju Narodne banke Srbije iz prvog tromjesečja ove godine, u dobrovoljne penzijske fondove u Srbiji uplaćuje 222.553 korisnika, što čini 9,6% ukupnog broja zaposlenih u zemlji. Neto imovina ovih fondova iznosila je 55,6 milijardi dinara, što je porast od 3,4% u odnosu na kraj 2023. godine.

Ukupne neto uplate u periodu iznosile su 1,2 milijarde dinara, dok su članovi koji su ispunili propisane uslove povukli 521,8 miliona dinara, a prinos od ulaganja imovine fondova iznosio je 1,2 milijarde dinara. Na kraju prvog tromjesečja, državne obveznice su činile 72,6% ukupne imovine fondova, dok su ostala ulaganja bila raspoređena između sredstava na kastodi računima, oročenih depozita kod banaka, akcija domaćih pravnih lica te ulaganja u inostranstvu.

Iznos akumuliranih sredstava zavisi od visine uplata, prinosa, visine naknada i dužine perioda akumulacije sredstava. Prosečni iznos sredstava na individualnim računima članova na kraju prvog tromjesečja iznosio je nešto više od 278.000 dinara. Broj korisnika koji su članovi dva ili više fondova iznosio je 45.030, što je 20,2% ukupnog broja korisnika.

Kada je riječ o strukturi korisnika po polu i iznosu njihovih sredstava, muškarci su činili većinu sa 57% u ukupnom broju korisnika, a prosječna starost korisnika bila je oko 48 godina. Od ukupnih uplata doprinosa, 38,1% odnosi se na individualne uplate, 35,7% na uplate poslodavaca koji doprinose za svoje zaposlenike te 26,2% na uplate doprinosa putem penzijskih planova.

Dobrovoljni penzijski fondovi igraju važnu ulogu u pripremi za penzionisanje i osiguravanju bolje finansijske budućnosti, te su postali sve popularniji među zaposlenima u Srbiji. Nastavak stabilnog rasta imovine fondova i povoljnih prinosa od ulaganja pokazuje da se ova investicijska opcija smatra pouzdanom i privlačnom za one koji žele osigurati sigurnu budućnost za sebe i svoje porodice.

Uz izazove koje donosi tržište i ekonomska kretanja, dobrovoljni penzijski fondovi osiguravaju dodatnu sigurnost i stabilnost, pružajući korisnicima mogućnost da dugoročno planiraju svoju penzionu budućnost, diversifikuju ulaganja te ostvare solidne prinose na svoje investicije. Uprkos značajnoj ulozi državnih obveznica u portfelju fondova, postoji kontinuirani interes za raznovrsnijim i profitabilnijim ulaganjima kako bi se osigurala maksimalna isplativost i sigurnost štednje za korisnike.

U svjetlu ovih podataka, donosioci politika i regulatorna tijela trebaju pažljivo pratiti razvoj dobrovoljnih penzijskih fondova, osiguravajući transparentnost i stabilnost sektora kako bi se osigurala sigurna i održiva penzijska budućnost za sve građane Srbije. Polazeći od trenutne situacije i trendova, možemo očekivati dalji rast i diversifikaciju investicija u dobrovoljne penzijske fondove, pružajući korisnicima sve veće mogućnosti za snažniju i sigurniju finansijsku perspektivu u godinama koje dolaze.