U prošloj godini u Hrvatskoj je rođeno najmanje dece od 1991. godine, prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravlje (HZJZ). Broj novorođenih prošle godine iznosio je 32.170, što je znatno manje u poređenju sa prethodnim godinama. U poslednje tri decenije Hrvatska se suočava sa niskim natalitetom, a broj rođene dece je kontinuirano opadao, posebno od ulaska zemlje u EU 2013. godine.
Izveštaj HZJZ-a pokazuje da je prošle godine zabeležen i pad broja umrlih, sa 51.275 preminulih. Međutim, stopa prirodnog priraštaja bila je negativna, sa 19.105 više umrlih nego rođenih. Stručnjaci ističu da je glavni razlog za smanjenje nataliteta odlazak mladih iz zemlje u potrazi za boljim životom u zapadnim evropskim zemljama.
Negativni prirodni priraštaj prisutan je u gotovo svim županijama Hrvatske, sa najgorom situacijom u Ličko-senjskoj, Primorsko-goranskoj i Karlovačkoj županiji. Najbolja situacija zabeležena je u Međimurskoj županiji.
Podaci Eurostata pokazuju da je očekivano trajanje života u Hrvatskoj poraslo za muškarce sa 74.6 na 75.4 godina, dok je za žene zabeležen porast sa 80.8 godina na 81.8 godina. Ipak, očekivano trajanje života u Hrvatskoj za tri godine je kraće od proseka EU, sa 78.6 godina za oba pola u Hrvatskoj u poređenju sa 81.5 godina u EU.
Uz to, HZJZ je objavio izveštaj o pobačajima u zdravstvenim ustanovama u 2023. godini. Prema tim podacima, evidentirano je 3015 legalno indukovanih pobačaja, što je 9,3 pobačaja na sto porođaja. Broj pobačaja u prošloj godini bio je manji u odnosu na prethodnu godinu, za 23 slučaja.
Ovi podaci ukazuju na ozbiljan demografski problem sa kojim se Hrvatska suočava, sa sve manjim brojem novorođenih dece i negativnom stopom prirodnog priraštaja. Potrebno je preduzeti hitne mere kako bi se podstakao natalitet i sačuvao demografski balans zemlje. Inače, Hrvatska bi mogla da se suoči sa ozbiljnim ekonomskim i društvenim posledicama dugoročno.
