Kulturni centar Srbije u Parizu organizirao je veče posvećeno srpskom redatelju Želimiru Žilniku u suradnji s filmskim festivalom À l’Est. Žilnik će biti specijalni gost festivala u Rouenu, u Normandiji, do 17. ožujka.
Razgovor s Žilnikom vodila je Naima Berkan, doktorantica kinematografije na Sorboni i istraživačica Novog jugoslavenskog filma. Žilnik, jedan od vodećih redatelja pokreta crnog vala iz 1960-ih i 1970-ih te jedan od najvažnijih filmskih umjetnika istočne Europe, ime je koje se izdvaja u svijetu filma.
Njegova djela obilježila su razdoblje društvenih i političkih promjena u jugoslavenskom društvu, a njegov rad i danas ostavlja dubok trag u filmskoj umjetnosti. Žilnik je postigao međunarodni uspjeh i priznanje svojim filmovima koji su provocirali, poticali rasprave i otkrivali tabue vremena u kojima su nastali.
Kroz svoje filmove, Žilnik je pružio glas marginaliziranim skupinama, istražio političke sukobe, socijalne nejednakosti te tematizirao sve složenosti i proturječnosti društva u kojem je stvarao. Njegovo djelo nadilazi granice vremena i prostora te ostaje relevantno i inspirativno i danas, upućujući na važnost umjetničkog izražavanja u suočavanju s društvenim problemima.
Specijalno veče posvećeno Želimiru Žilniku u Parizu samo je početak programa koji će se održati tijekom njegovog boravka na festivalu À l’Est. Publika će imati priliku upoznati se s njegovim filmovima, sudjelovati u razgovorima i raspravama te dublje razumjeti njegovu umjetnost i doprinos filmskoj industriji.
Organizatori vjeruju da će Žilnikov dolazak u Rouen zaokružiti ovogodišnje izdanje festivala te obogatiti kulturnu scenu grada novim umjetničkim perspektivama i idejama. Njegovo prisustvo potiče dijalog i inovaciju te otvara prostor za nova istraživanja i promišljanja u području filmske umjetnosti.
Na taj način, Kulturni centar Srbije u Parizu i filmski festival À l’Est pružaju priliku publici da se upozna s Žilnikovim radom te da se inspiriraju njegovom predanošću umjetnosti i angažmanom u društvenim i političkim pitanjima. Njegova trajna ostavština u filmskoj povijesti i njegov utjecaj na suvremenu kinematografiju ističu važnost umjetničkog stvaralaštva u promicanju društvenih promjena i ostvarivanju kritičkog diskursa.
Srbija, kao zemlja s bogatom kinematografskom tradicijom i velikim brojem talentiranih filmskih autora, ponosna je na Žilnikov doprinos nacionalnoj i međunarodnoj filmskoj sceni. Njegova djela ostaju inspiracija i uzor mlađim generacijama te promiču vrijednosti umjetničke slobode, kreativnosti i društvene odgovornosti.
Ovaj susret sa Žilnikom u Parizu i Rouenu naglašava važnost kulturne razmjene i suradnje među umjetnicima i institucijama diljem svijeta. Kroz dijalog, razmjenu ideja i iskustava te promociju kulturne raznolikosti, umjetnici mogu obogatiti svoj rad i inspirirati publiku diljem svijeta.
Zbog toga je suradnja između Kulturnog centra Srbije u Parizu i festivala À l’Est važan korak u promicanju srpske filmske umjetnosti i kulture te u jačanju kulturnih veza između Srbije i Francuske. Ovaj susret predstavlja priliku za razmjenu ideja i iskustava te za promociju srpskih umjetnika i autora na međunarodnoj sceni.
Žilnikov boravak na festivalu À l’Est u Rouenu prilika je da se njegova djela predstave novoj publici te da se otvori prostor za raspravu o važnosti filmske umjetnosti u promicanju društvene pravde, tolerancije i razumijevanja među različitim kulturama i zajednicama.
Kroz izložbe, projekcije filmova, radionice i rasprave, publiku će se pozvati da istraži Žilnikov stvaralački proces, umjetničku viziju i angažman u suvremenim političkim i društvenim pitanjima. Njegov rad inspirira i potiče na promišljanje, potičući publiku da razmišlja o važnosti umjetnosti u oblikovanju identiteta, kritičkom vođenju i reafirmaciji ljudskih vrijednosti.
Želimir Žilnik, kao jedan od najvažnijih redatelja i umjetnika istočne Europe, ostavlja trajan trag u filmskoj povijesti te pruža inspiraciju i uzor suvremenim generacijama umjetnika i autora. Njegov doprinos filmskoj umjetnosti prepoznat je i cijenjen širom svijeta te njegova djela ostaju važna i relevantna za suvremenu kinematografiju.
