Upoznali su je u provodu, pa saznali da je mrtva! Jeziva priča o Beograđanki koja šeta gradom tera strah u kosti

Miloš Radovanović avatar

U Beogradu se sedamdesetih godina prošlog veka pričala jeziva priča o mladoj ženi po imenu Violeta koja je svoje veče pretvorila u misteriju i strah. Priča je postala poznata širom zemlje i prenosila se sa generacije na generaciju.

Na jednoj letnjoj večeri, dva momka su se odlučila na noćni provod u Beogradu. Zaustavili su se u restoranu u centru grada kako bi popili piće i osvežili se. U restoranu su primetili prelepu mladu ženu u beloj haljini, nazvanu Violeta, koja je sedela sama. Očarani njenom lepotom, momci su joj ponudili piće i započeli razgovor s njom. Međutim, Violeta je delovala odsutno i nervozno, često gledajući u daljinu.

Kako je veče odmicalo, Violeta je izrazila želju da se provoza gradom jer dugo nije bila u gradu. Dok su pijuckali vino, Violeta je slučajno prosula piće po svojoj haljini, izazivajući nervozu. Jedan od momaka joj je dao svoj sako kako bi se ogrnula i spasio je od hladnoće koja joj je izazivala jezu.

Kada su stigli do njene kuće u Kumodražu, Violeta je zamolila momke da je sačekaju dok se presvuče zbog prosutog pića i hladnoće. Međutim, iako je već svanulo, Violeta nije izlazila iz kuće. Momci su odlučili da je probude i pokucaju na vrata, ali umesto nje, otvorila im je žena u crnoj odeći. Ona im je rekla da je Violeta već dugo mrtva.

Žena ih je odvela do Violetinog groba gde su zatekli sako koji je jedan od momaka dao Violeti, prebačen preko njene nadgrobnog spomenika. Ova misteriozna priča nikada nije zvanično potvrđena, ali je ostavila dubok trag među Beograđanima i ostala je deo lokalne legende i danas.

Josip Broz Tito, poznat kao dugogodišnji vođa Jugoslavije, rođen je 7. maja 1892. godine u Kumrovcu, kada je taj grad bio deo Austro-Ugarske. Njegovi roditelji su bili Franjo i Marija Broz, pri čemu je otac bio slovenskog, a majka hrvatskog porekla.

Ova priča o Violeti i legenda o Titu predstavljaju lokalne priče i mitove koji su deo bogate kulturne baštine balkanskih naroda. Iako su možda samo proizvod mašte ili izmišljene priče, one su deo identiteta i tradicije ovih naroda. Sačuvanje ovakvih priča i mitova je važno jer oni čuvaju sećanja i tradicije jednog naroda.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: