Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine, Elmedin Konaković, izjavio je danas da je srpska članica Predsjedništva BiH, Željka Cvijanović, glasala protiv prijedloga zakona o tzv. državnoj imovini, što vjerojatno znači da će biti pokrenuto pravo veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske. Konaković je istaknuo da postoji otvorena mogućnost blokade na više nivoa tog zakona.
On je pozdravio usvajanje prijedloga zakona o tzv. državnoj imovini BiH, za koji su glasali hrvatski član Željko Komšić i bošnjački član Denis Bećirović, ali je istaknuo da postoji mogućnost blokade na više nivoa za one koji nisu za takva rješenja.
„Cvijanović je glasala protiv, što vjerojatno znači i pokretanje prava veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske“, istaknuo je Konaković.
Prema njegovim riječima, u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH moguće je formirati neku parlamentarnu većinu, dok to nije slučaj u Domu naroda.
„Ne znam ni kako bi se HDZ postavio, ali teško je očekivati epilog koji bi značio usvajanje takvog vrlo kvalitetnog dokumenta“, kazao je Konaković.
Na današnjoj sjednici Predsjedništva BiH usvojen je prijedlog zakona o tzv. državnoj imovini Bosne i Hercegovine preglasavanjem Željke Cvijanović, srpske članice Predsjedništva BiH. Predlagači su članovi Denis Bećirović i Željko Komšić.
Prijedlog zakona bit će upućen u dalju proceduru, odnosno u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Prema Dejtonskom sporazumu, imovina ne pripada BiH, već isključivo entitetima.
Odluka srpske članice Predsjedništva BiH, Željke Cvijanović, da glasa protiv prijedloga zakona o državnoj imovini Bosne i Hercegovine izazvala je nepovoljne reakcije kako u samoj Bosni i Hercegovini, tako i u Republici Srpskoj. Njeno glasanje protiv prijedloga zakona dovelo je do toga da se otvori mogućnost blokade na više nivoa te da se pokrene pravo veta u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Predsjedništvo BiH je ipak usvojilo prijedlog zakona o državnoj imovini uz preglasavanje srpske članice. Prihvaćanje ovog prijedloga zakona izazvalo je različite reakcije među političkim liderima u zemlji, s obzirom na važnost same imovine za funkcioniranje države.
Prijedlog zakona će sada biti poslan u daljnju proceduru, u Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH. Prema odredbama Dejtonskog sporazuma, imovina ne pripada BiH kao cjelini, već isključivo entitetima, što može prouzročiti dodatne probleme u procesu usvajanja zakona.
Postavlja se pitanje kako će se dalje odvijati proces usvajanja zakona o državnoj imovini, s obzirom na mogućnost blokade i neujednačen stav članova Predsjedništva BiH. Važnost ovog zakona za financijsko i političko funkcioniranje Bosne i Hercegovine ne može se zanemariti, stoga će se pratiti daljnji razvoj situacije i eventualne kompromisne prijedloge kako bi se riješili sukobi interesa među političkim liderima.
