Uprava za statistiku Crne Gore objavljuje preliminarne rezultate popisa stanovništva koje je počelo u decembru prošle godine. Popis se završio krajem decembra, a prema nezvaničnim informacijama, najveću pažnju pobuđuju identitetska pitanja – nacija, jezik i vera. Očekuje se da će broj srpskog stanovništva u Crnoj Gori premašiti 36% a govornika srpskog jezika čak 52%. Ova statistika pokazuje da se Crnogorci vraćaju svom iskonskom identitetu.

Prema nezvaničnim saznanjima, broj nacionalnih Crnogoraca na popisu će biti manji nego pre 10 godina, dok će broj građana koji govore crnogorskim jezikom biti blizu 30%. Problem u kojem su se Crnogorci našli proistekao je iz toga što su se nacionalne manjine okrenule svojim identitetima, posebno Bošnjaci, koji su treći po brojnosti narod u ovoj državi.

Predsednik Skupštine Crne Gore, Andrija Mandić, izrazio je nadu da će se nakon popisa otvoriti dijalog u parlamentu koji bi mogao dovesti do rešenja da srpski jezik dobije status službenog. Međutim, bivši sudija Ustavnog suda, Blagota Mitrić, ne veruje da će se ostvariti ova ideja.

Direktor Uprave za statistiku, Miroslav Pejović, saopštio je da je popisano 627.340 osoba, 201.935 domaćinstava i 365.139 stanova. Ovi rezultati su objavljeni usred političkih napetosti i pritisaka, a čak i u takvom ambijentu, broj Srba u Crnoj Gori je porastao na poslednjem popisu 2011. godine.

Bivši predsednik SO Cetinje, Jovan Markuš, izrazio je sumnju u ispravnost rezultata popisa, navodeći da je broj Srba pre 10 godina, nakon sabiranja podataka, ispravljen i sveden na 28%.

Uprava za statistiku Crne Gore će u januaru objaviti preliminarne rezultate popisa stanovništva, domaćinstava i stanova, dok se očekuje da se nakon toga otvori dijalog u parlamentu oko statusa srpskog jezika u zemlji. Očekuje se da će pravna regulativa Crne Gore biti nakon ovih rezultata i dijaloga konačno prilagođena realnoj situaciji u zemlji.