Za 45 godina, izgubljena je trećina svetskih vlažnih staništa

Miloš Radovanović avatar

Svetski dan vlažnih staništa obilježava se svake godine kako bi se skrenula pažnja na značaj očuvanja vlažnih staništa kao ključnog faktora u borbi protiv klimatskih promjena i očuvanja biodiverziteta. Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF je povodom ovog dana upozorila da je svijet u posljednjih 45 godina izgubio jednu trećinu vlažnih staništa, uključujući barove, močvare, tresetišta i poplavne šume. Ovo je zabrinjavajuća činjenica, s obzirom da su vlažna staništa ključna u procesu apsorpcije ugljendioksida i očuvanja mnogobrojnih biljnih i životinjskih vrsta.

WWF Adrija je istakla važnost obnavljanja vlažnih staništa, rijeka i jezera kako bismo usporili globalno zagrijavanje, omogućili prilagođavanje na klimatske promjene i osigurali dobrobit za ljude. Prema njihovim saopštenjima, samo tri posto ukupne površine Zemlje čine vlažna staništa, ali ona apsorbiraju jednaku količinu ugljendioksida kao i sve šume na planeti zajedno. Također, oko 40 posto biljnih i životinjskih vrsta živi u vlažnim staništima, što dodatno naglašava njihov značaj u očuvanju biodiverziteta.

Očuvanje vlažnih staništa je ključno i za očuvanje vodoizvora i pružanje zaštite od poplava. Ovi ekosistemi igraju važnu ulogu u regulaciji vodnog ciklusa i očuvanju kvalitete vode, pružajući značajne ekonomske i ekološke koristi. Međutim, zbog ljudskih aktivnosti poput krčenja šuma, urbanizacije i poljoprivrede, vlažna staništa su ugrožena, što dovodi do njihovog nestanka i pogoršanja klimatskih promjena.

WWF je apelirao na zemlje širom svijeta da prepoznaju važnost vlažnih staništa i poduzmu konkretne korake u njihovom očuvanju. To uključuje uspostavljanje i primjenu politika zaštite prirode, očuvanje staništa, obnavljanje degradiranih područja i promoviranje održivih praksi u korištenju prirodnih resursa. Također, važno je educirati javnost o značaju vlažnih staništa i potaknuti ih da podrže mjere za njihovo očuvanje.

Hrvatska, kao mediteranska zemlja, također ima značajan broj vlažnih staništa koja su važna za očuvanje biodiverziteta i održivosti ekosistema. Nacionalni parkovi poput Plitvičkih jezera i Kopackog Rit uključuju vlažna staništa koja su dom brojnim biljnim i životinjskim vrstama, te privlače veliki broj posjetitelja iz cijelog svijeta. Međutim, ovi ekosustavi su također pod prijetnjom usljed ljudskih aktivnosti, te je važno poduzeti mjere za njihovo očuvanje i obnovu.

U Hrvatskoj su vlade i nevladine organizacije već poduzele korake u zaštiti vlažnih staništa, uspostavljajući programe za očuvanje prirode i obnovu degradiranih područja. Međutim, potrebno je kontinuirano raditi na podizanju svijesti javnosti o značaju vlažnih staništa i ohrabrivanju građana da podrže mjere za njihovo očuvanje. Također, važno je nastaviti suradnju s međunarodnim organizacijama kako bi se osigurala globalna podrška za zaštitu vlažnih staništa.

U zaključku, vlažna staništa su ključni ekosistemi koji pružaju brojne ekološke, ekonomske i socijalne koristi. Njihovo očuvanje je od vitalnog značaja za borbu protiv klimatskih promjena, očuvanje biodiverziteta i osiguranje opstanka ljudi i prirode. Stoga je važno poduzeti konkretne korake u zaštiti vlažnih staništa, kako na nacionalnom, tako i na globalnom nivou, kako bismo osigurali održivi razvoj planete Zemlje.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: