Zabeležen porast antisemitskih incidenata u Francuskoj i Belgiji

Miloš Radovanović avatar

Porast antisemitskih dela u Francuskoj i Belgiji
Broj antisemitskih dela u Francuskoj i Belgiji od početka rata u Gazi drastično je porastao, pokazuju podaci francuskog Ministarstva unutrašnjih poslova i nezavisnih tela za borbu protiv diskriminacije i promoviranje jednakosti. Francuska je zabeležila 1.676 prijavljenih antisemitskih dela u 2023. godini, u poređenju sa 436 prethodne godine, što je značajan porast. Savet jevrejskih instituciija u Francuskoj takođe je primetio da je broj antisemitskih dela u tri meseca nakon napada Hamasa 7. oktobra bio jednak broju u prethodne tri godine zajedno.

U susednoj Belgiji, nezavisno javno telo koje se bori protiv diskriminacije saopštilo je da je primilo 91 izveštaj o incidentima povezanim sa sukobom Izraela i Hamasa između 7. oktobra i 7. decembra prošle godine, u poređenju sa 57 izveštaja za celu 2022. godinu. Većina tih izveštaja odnosila se na antisemitske primedbe ili dela, uključujući poricanje holokausta i druge poruke mržnje.

Unia, belgijska nezavisna javna institucija koja se bori protiv diskriminacije i promovira jednakost, navela je slučajeve premlaćivanja, antisemitskih grafita i skrnavljenja na desetine grobova u jevrejskom delu groblja u blizini grada Šarlroa. Takođe je saradjivala sa kancelarijom javnog tužioca i belgijskom policijom u devet slučajeva napada i štete.

Ovaj nagli porast antisemitskih dela u Francuskoj i Belgiji zabrinjava mnoge i ukazuje na to da izbijanje rata u Gazi izaziva odrasle i decu da upiru prste krivice jedni u druge. Mnoge evropske zemlje zabeležile su porast prijavljenih antisemitskih dela i komentara od izbijanja rata.

U Belgiji živi oko 29.000 Jevreja, a u Francuskoj, koja ima najveće jevrejske i muslimanske zajednice u Evropi, Savet jevrejskih institucija u Francuskoj saopštio je da je 57,8 odsto antisemitskih akata u 2023. bilo usmereno protiv pojedinaca, uključujući fizičko nasilje ili pretnje. Grupa je takođe primetila „eksploziju u broju antisemitskih dela u školama“.

Ova situacija ukazuje na potrebu za jačom saradnjom i obrazovanjem mladih ljudi kako bi se sprečio porast mržnje i diskriminacije prema jevrejima i drugim manjinskim grupama. Također, važno je osuditi svaki oblik antisemitizma i raditi na izgradnji tolerantnijeg društva u kojem će svi ljudi biti prihvaćeni bez obzira na svoju veru ili etničko poreklo. Umjesto širenja mržnje i netolerancije, trebamo težiti razumevanju i solidarnosti među ljudima. To je ključno za izgradnju mirnijeg i harmoničnijeg društva u kojem će svako moći živeti bez straha od diskriminacije i nasilja.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: