Beogradski aerodrom je potaknuo putnike na društvenoj mreži Iks kroz saopćenje da su oni u mogućnosti uputiti zahtjeve za nadoknadu štete upravo svojoj odabranoj avio-kompaniji, a ne Aerodromu. Ovo je rezultat povećanja kašnjenja i otkazanih letova 21. siječnja. Aerodrom je izdao saopćenje u kojem je objasnio da upravo svojom odabranom avio-kompanijom trebaju stupiti u kontakt u slučajevima kašnjenja i otkazivanja letova te prema proceduri, te zahtjeve trebaju riješiti direktno s avio-kompanijom.

Uprava Aerodroma se također ispričala putnicima zbog nastale neugodnosti uslijed nedavnih događaja na aerodromu. Ministarstvo unutarnjih poslova, kao i Direktorat civilnog vazduhoplovstva Srbije, uključili su se u ovaj slučaj kao odgovorna regulatorna i nadzorna tijela u oblasti vazdušnog saobraćaja u Republici Srbiji. Ministar Goran Vesić izjavio je da je točno da su se dogodile ljudske greške, iako se one ne događaju samo na beogradskom aerodromu, ali je izrazio očekivanje da će se problemi riješiti i da će aerodrom normalno funkcionirati.

Nedavni problemi na aerodromu uključivali su privremenu obustavu letova uslijed mešanja putnika u tranzitnoj zoni, što je dovelo do kašnjenja letova i otkazivanja letova za Berlin, Frankfurt i Diseldorf. Ministarstvo unutarnjih poslova je reagiralo na ovaj incident, zaustavivši dalju pasošku kontrolu na izlazu iz zemlje i ulazak novih putnika u tranzitnu zonu kako bi se osigurala bezbednost vazduhoplova i putnika. Policija je također utvrdila propuste u funkcioniranju aerodromskih operacija

Od tada je izvršena unutarnja kontrola, tokom koje su zabilježeni propusti osoblja zemaljskog osoblja, a Vojinović je dodao da je njihov posao utvrditi kršenje bezbedonosnih procedura i kazne te prepiše korektivne mjere da se ovakve stvari više ne događaju.

Ministar Goran Vesić i dalje je tvrdi da se problemi ne vide samo na aerodromu Nikola Tesla, već i na aerodromima u Francuskoj. Što se tiče sudbin svih koji su pretrpjeli štetu i otkazale ili odložile letove, imat će mogućnost da naplate svoju štetu od operatera. I dalje se raspravlja o tome kome pripada veća odgovornost te je naglasak na potrebama operatera što znači organizacija i promjene u ljudskim resursima na aerodromima.

Predstavnici Tango Six ističe da je nesumnjivo Vansiju odgovornost, ali iako je riječ o francuskoj kompaniji, zaposleni su većinom srpski državljani, te je ovakvi slučajevi trebali biti predvidjeni. Konačno, napominje kako se greške neizbežno dogadjaju, ali je transformacija aerodroma vrlo velika, a tome treba prilagoditi dati sistem menadžmenta bezbednosti.