Žene sa Grenlanda tuže Dansku zbog nedobrovoljne kontrole rađanja

Miloš Radovanović avatar

Grupa žena s Grenlanda traži odštetu od danske vlasti zbog kampanje nedobrovoljne kontrole rađanja koja je započeta šezdesetih godina prošlog veka. Danski javni servis je objavio informaciju da je u periodu između 1966. i 1970. godine ugrađeno 4.500 intrauterinih uređaja ženama i devojčicama od 13 godina bez njihovog znanja ili pristanka. Ovo nije jedini slučaj neprikladnog postupanja danske kolonijalne vlasti prema stanovnicima Grenlanda.

Danska se javno izvinila 2022. godine žrtvama eksperimenta koji se odnosio na decu s Grenlanda prenesenu u Dansku pedesetih godina. Grenland je nekada bila danska kolonija do 1953. godine, a danas je autonomna teritorija Danske s populacijom od oko 57.000 ljudi.

Ovo je samo jedan u nizu slučajeva koji su izašli na videlo poslednjih godina, a pokazuju neprimereno ponašanje danske vlasti prema građanima Grenlanda. Kroz istoriju su se događali brojni incidenti koji su ostavili dubok trag na stanovnike Grenlanda.

Nekadašnja danska kolonijalna politika prema Grenlandu bila je često diskriminirajuća i nepravedna. Posledice ovakvih politika i postupaka se osećaju i dan danas, a stanovnici Grenlanda traže pravdu i odgovornost danske vlasti za njihove postupke.

Kampanja kontrole rađanja koja je sprovedena bez pristanka i znanja žena i devojčica s Grenlanda predstavlja samo vrh ledenog brega problema koji su se dešavali tokom godina. Brojne žrtve traže pravdu i naknadu za patnju koju su pretrpele.

Danska je svesna svoje odgovornosti prema stanovnicima Grenlanda i pokušava da se izvini za nepravde koje su im nanete tokom godina. Međutim, rešavanje ovih pitanja nije jednostavno i zahteva sistematičan pristup i saradnju sa žrtvama.

Postupci danske vlasti prema stanovnicima Grenlanda su primer kolonijalne politike koja je često bila nepravedna i diskriminirajuća. Ova praksa je ostavila duboke rane na stanovnicima Grenlanda i njihovim potomcima, a traume su i danas vidljive u njihovim zahtevima za pravdom i odštetom.

Grupa žena s Grenlanda traži pravdu i odgovornost danske vlasti za nepravde koje su im nanele u prošlosti. Njihova borba za pravdu je važna ne samo za njih same, već i za sve druge žrtve kolonijalne politike danske vlasti prema Grenlandu.

Danska se suočava s prošlošću i pokušava da reši pitanje odgovornosti za nepravde koje su počinjene prema stanovnicima Grenlanda. Ova borba za pravdu je deo šireg procesa suočavanja s vlastitom istorijom i preispitivanje kolonijalne politike koja je ostavila trajne posledice na stanovnike Grenlanda.

Stanovnici Grenlanda traže odštetu za patnju koju su pretrpeli kao rezultat nepoštenih i diskriminatornih postupaka danske kolonijalne vlasti. Njihova borba za pravdu je važna korak ka pomirenju i izgradnji bolje budućnosti za sve stanovnike Grenlanda.

Nadamo se da će danske vlasti prepoznati važnost ovog pitanja i preuzeti odgovornost za nepravde koje su počinile prema stanovnicima Grenlanda. Samo kroz pravdu i pomirenje možemo graditi bolje odnose među narodima i zajednicama širom sveta.

Miloš Radovanović avatar

Obavezno pročitajte ove članke: