Više od mjesec dana prošlo je od odluke Centralne banke Kosova o ukidanju dinara, a Priština je čak dva puta zabranila transport dinara za isplatu zarada, penzija i socijalnih i drugih davanja do trezor koji se nalazi u Leposaviću. Dinara je na Kosovu sve manje, a upravo su najosjetljivije grupe stanovništva najviše pogođene ovom odlukom. Nema naznaka da će Priština uskoro popustiti. Sagovornici Euronews Srbija ističu da se čini da se mnogima ne žuri da riješe ovo pitanje, koje ne pogađa samo građane srpske nacionalnosti, već i albanske koji su radili u sistemu Srbije do jednostranog proglašenja nezavisnosti Kosova. Ni posljednji sastanak u Briselu između predstavnika u dijalogu Beograda i Prištine nije doveo do pomaka. Mnogo se nije očekivalo od samog sastanka, budući da je glavni pregovarač Prištine Besnik Bisljimi odbio poziv specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine Miroslava Lajčaka.

Tako su se u Briselu sastali Lajčak i direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju Petar Petković, predstavnici Ministarstva finansija i Banke Poštanske Štedionice, te sa strane Prištine predstavnici Centralne banke Kosova. Lajčak je nakon sastanka rekao da na mnoga politička pitanja i dalje nema odgovora te pozdravljajući posvećenost strana u pronalaženju održivog rješenja za zajednice pogođene nedavnom uredbom CBK, rekao je da je sastanak bio prvi korak. „Biće potrebni dodatni sastanci“, naveo je Lajčak nakon sastanka u Briselu.

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić nedavno je rekao da se situacija na KiM nije mnogo promijenila, uprkos pokušajima međunarodnih predstavnika da pomognu po pitanju teškog položaja srpskog naroda i da ubijede vlasti u Prištini da promijene svoju odluku. „Ne postoje naznake da će odluka Prištine o dinaru biti promijenjena“, rekao je Vučić, dodavši da će Beograd biti primoran da donese različite odluke za snabdijevanje novcem i isplatu plata i penzija srpskom narodu na Kosovu. Predsjednik je naveo da je to rekao zato što se po tom pitanju nikome ne žuri i pritisak na Albance neće biti veći. „Samo će biti veći pritisak na srpski narod i na državu Srbiju“, naveo je Vučić.

Redovi ispred Banke Poštanske Štedionice na severu Kosova i Metohije su sve duži, građani su nezadovoljni jer je dinara sve manje. „Primila sam prije mjesec dana penziju, eto to razvučem. Malo ćerka pomogne, malo ja, za dijete mora da bude. Uopće se ne isplati ići po penziju (u centralnu Srbiju), treba dati za put, tako da ne znam kako ćemo“, rekla je za Tanjug penzionerka Ljiljana Kučaj. Navodi da joj nije cilj tražiti milostinju, već samo ostvariti pravo na ono što je zaslužila kroz 33 godine radnog staža. „Za tu penziju sam radila. Imam 33 godine staža. U penziju sam otišla sa 13.400 dinara, sada se penzija povećala skoro duplo, ali to ništa ne vrijedi kad ne mogu podići“, kaže Ljiljana.

Odlukom CBK pogođene su škole i bolnice. Predsjednik aktiva direktora osnovnih škola na severu Kosova i Metohije Milorad Jovanović izjavio je da je situacija u školama alarmantna zbog odluka Prištine da zabrani upotrebu dinara u Pokrajini te naglasio da su direktno ugroženi život i rad učenika, njihovih porodica i prosvetnih radnika. On je uputio javni apel predstavnicima Evropske unije i ambasadorima zemalja Kvinte da ulože maksimalni trud kako bi suspendirali tu „nerazumnu odluku“ i omogućili normalan život i rad na prostoru KiM.

Odluka CBK o ukidanju dinara prijeti da ozbiljno uzdrma zdravstveni sistem na severu Kosova. Direktor KBC Kosovska Mitrovica dr. Zlatan Elek iznio je probleme s kojima se bolnica suočava nakon zabrane dinara i naveo najugroženije kategorije koje ispaštaju zbog zabrane dinara. Prema njegovim riječima, prva kategorija su zaposleni KBC, oko 1.700 radnika, čije porodice ovise o tim primanjima.

Nekadašnja ambasadorka Branka Latinović očekuje da pitanje dinara na Kosovu i Metohiji možda bude riješeno uskoro. Situacija na KiM je veoma delikatna, ali ne vidi „pojačane signale međunarodne zajednice“ za ubrzanje rješenja ovog problema. Izrazila je bojazan da se možda neće tako brzo rješavati, ali vjeruje da će se pronaći odgovarajući model u odgovarajućem vremenskom raznaku. Direktor Centra za regionalizam Aleksandar Popov nije toliko optimističan i kaže da nikome se ne žuri da se rješi ovo pitanje.